• Umanjenje potpora
  • 28.04.2020. 13:30

U sjeni nepostojeće afere ostalo smanjenje potpora za eko nasade oraha i lijeske

Proizvođači su, uz niz primjedbi ostavljenih na e-savjetovanju, zatražili i očitovanje HPK koja također smatra da je rok bio prekratak. Slijede konzultacije s članovima Odbora za ekološku proizvodnju i ljekovito bilje.

Foto: Blanka Kufner
  • 1.988
  • 166
  • 0

U sjeni, u konačnici neistinite priče o vraćanju tri milijarde kuna zbog lažne eko proizvodnje, ostala je izmjena Pravilnika o provedbi izravne potpore i IAKS mjera kojim se smanjuju potpore za ekološke nasade oraha i lijeske.

"Izjava člana predsjedništva HPK, Antuna Vrakića izvučena je iz privatnog razgovora i konteksta kroz reportažu o poslovanju njegovog gospodarstva s novinarkom Večernjeg lista, te ne odražava službeni stav Hrvatske poljoprivredne komore. Žao nam je što se medijski ova priča pretvorila u aferu i što se u medijima barata s iznosima koje je i samo Ministarstvo poljoprivrede demantiralo. Uvjereni smo da je Ministarstvo najkompetentnije u objavljivanju ovakvih osjetljivih podataka i brojki, budući da se sve potpore isplaćuju kroz sustav Agencije za plaćanje u poljoprivredi", ponovili su nam iz HPK i dodali da su dobili više upita proizvođača vezano za izmjenu Pravilnika oko ekološko poljoprivrede koja je bilo nedavno na e- savjetovanju.

Što donose izmjene Pravilnika o provedbi izravne potpore i IAKS mjera?

"Iznijeli smo mišljenje kako treba biti oprezan s umanjenjem intenziteta potpora pojedinim kulturama u ovom Programskom razdoblju s obzirom na investicijske cikluse u koje su proizvođači ušli. Stav HPK je da smatramo kako je potrebno napraviti reviziju i kontrolu provode li se svi planovi koje su proizvođači prijavili kako bi dobili potporu. Također, mišljenja smo kako je rok za očitovanje bio prekratak, te ćemo nakon dodatnih konzultacija s članovima Odbora za ekološku proizvodnju i ljekovito bilje poslati objedinjena stajališta", stoji u odgovoru koji smo dobili iz HPK. 

Uvedite više kontrola, ne kažnjavajte sve proizvođače 

Na izmjenu Pravilnika dopisom prema Komori, reagirali su, između ostalih i Poljoprivredni uzgajivači i proizvođači oraha, lijeske i jezgričastog voća - agronoma i kooperanata Pupoljak te zatražili hitno očitovanje. Prije svega smatraju li predložene odredbe Pravilnika, kao i isključenje iz PVP za ugajivače oraha, kao i predložene mjere pomoći za vrijeme trajanja COVID krize za uzgajivače oraha te isključenja s liste prednosti kod prijava za zakup državnog zemljišta i sl., diskriminatornim od strane resornog ministarstva poljoprivrede u odnosu na proizvođače drugih ekoloških kultura lupinastih (kesten, bajam) i/ili nelupinastih (npr. mandarine za koje je u 2019. godini MP osiguralo dodatnih 20 milijuna kuna proračunskog novca)? Kao i jesu li prema njihovu mišljenju proizvođači i uzgajivači oraha, lijeske i jezgričavog voća poljoprivrednici i građani "drugog reda“ i/ili ih uopće ne smatrate proizvođači i uzgajivačima?

Koliko se ne slažu s predloženim izmjenama, jasno se da iščitati iz brojnih komentara na samom e-savjetovanju koje je završilo 19. travnja. "Ovo je diskriminacija! Živo me zanima tko je ovo smislio?! Znači, idemo kazniti ljude koji pošteno rade i pokušavaju se izboriti za svoju egzistenciju. Ljude koji svojim trudom, radom i upornošću pokušavaju nešto podići i postići kako bi svojoj djeci osigurali bolju financijsku budućnost. Sram nek bude onoga koji je ovo predložio. Taj sigurno ne zna što to znači imati nasad!? Jel to način da se spasi hrvatski poljoprivednik?

(...)Od 2018. godine imamo ekološki nasad oraha. Muku mučimo s korovima. Borimo se i održavamo ga najbolje što znamo jer nam je cilj doći do ploda s kojim imamo nove planove. Do ploda je još dugo, ali jedino ćemu smo se nadali je ta potpora koja bi nam omogućila da uspijemo pokriti sve troškove i vratiti uloženo. Kao što su neki već rekli. Uvedite više kontrola. Kaznite svakog tko zloupotrebljava potpore. Barem je to lako. Ne trebaš biti stručnjak da bi uvidio tko je zapustio svoj nasad. Živimo trenutke kad bi svi trebali vidjeti spas u poljoprivredi, a ne ju uništititi do kraja", jedan je od komentara. 

Bura oko lažne eko proizvodnje i vraćanja 3 milijarde kuna digla Hrvatsku na noge, što je istina?

"Prije 7 dana sam dovršio sadnju 1 hektara oraha za ekološki uzgoj. Kupio sam eko certificirane i cijepljenje sadnice. Platio duboko oranje, obradu zemlje i sve što treba da sadnice uspiju. Planirao sam posaditi još nekoliko hektara. Ovo smanjenje poticaja mi kaže koliko sam bio glup što sam to radio i planirao još saditi. Bolje je ništa ne saditi/raditi već sve uvesti. Također, promjena se donosi na vrijeme da svi koji su sadili od jeseni do sada mogu plakati. Kod nas se sve radi planski i sa svrhom, "jačanja" poljoprivrede. Sjetimo se proizvodnje mlijeka, gdje smo bili, a gdje smo sada. Svaka "čast" onome tko je predložio ovakve promjene. Sigurno "zna" zašto smanjuje poticaje za orah i lijesku", kaže drugi uzgajivač.

Što se to promijenilo u 45 dana?

U mnoštvu komentara, podsjeća se i da je od objave važećeg Pravilnika u Narodnim novinama i početka e-savjetovanja o Prijedlogu izmjena i dopuna prošlo 45 dana. "Nama je nepoznato što se to dogodilo u tako kratkom vremenu, a što je nagnalo Ministarstvo da predloži smanjenje potpora za orahe i lijesku. Kako ne znamo uzrok, ne možemo suditi niti o primjerenosti visine odmjerene kazne za uzgajivače lijeske i oraha. Možemo samo nagađati pa pretpostaviti da je spoznalo da je uzgoj oraha i lijeske u 45 dana postao izuzetno profitabilan i da je kucnuo čas za rezanje potpora.

Možemo pretpostavlti da nisu zadovoljno razvojem voćarstva u kojem površine pod orasima i lijeskom zauzimaju malo više od 41% svih voćnjaka u Republici Hrvatskoj. Orasi na malo više od 8000 ha, lijeska na malo manje od 5000, ukupno 13,000 ha od 33 tisuće ha voćnjaka, ili nešto više od 41%! Ako je to po mišljenju Ministarstva previše, za to nisu krivi voćari, orašari i ljeskari. Možemo pretpostaviti da su došli do informacija o nepravilnostima koje su u sektoru oraha i lijeske, pretpostavimo, iznad prosjeka djelatnosti. Ako je tome tako, raspolažu i mrkvom i batinom, neka kazne prestupnike, ali neka i dalje hrani one koji pošteno i odgovorno izvršavaju sve preuzete obveze.

Bolje je znati nego pretpostavljati pa predlažemo da Ministarstvo obrazloži iz kojih je točno razloga u tako kratkom vremenu odlučilo smanjiti potporu za voćare koji drže preko dvije petine svih voćnjaka u Hrvatskoj", nastavljaju se upiti. 

Ministarstvo poljoprivrede: Netočno je da Hrvatska vraća 3 milijardi kuna za eko proizvodnju

Podsjećamo, Ministarstvo je u reagiranju na neistinitost navode o vraćanju tri milijarde kuna, navelo da su zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji, a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu, osigurana sredstva u ovom programskom razdoblju postala nedostatna, stoga su u izmjenama Programa ruralnog razvoja u studenom 2019. godine zatražili od Europske komisije povećanje financijske alokacije za ekološku proizvodnju.

Ministarstvo: Iznosi potpore iznad su stručno utemeljenog prijedloga

"Također, u pregovorima s EK za veću omotnicu, o čemu je ovih dana riječ, izvršena je i revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade te smo, slijedom revizije, izmjenama Pravilnika o izravnim plaćanjima i IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja, predložili potporu za orah u visini od 384,47 eur/ha, odnosno za lijesku 625,62 eur/ha, sukladno analitičkoj podlozi koju je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu 2015. godine.

S tim u vezi, Ministarstvo poljoprivrede je 2015. godine, unatoč spomenutoj podlozi s prijedlogom pojedinačnih potpora po voćnim vrstama, donijelo pravilnik s jedinstvenom potporom od 723 eur/ha bez obzira na utvrđene razlike za pojedine vrste voćnih vrsta dokazane u znanstvenoj i stručnoj analizi. Prilično je izvjesno da je iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima orašastog voća posljedica stimulativnog iznosa potpore iznad stručno utemeljenog prijedloga", pojasnili su. 

Da se ne slažu s umanjenjem izosa potpora, reagirali su i iz PP Orahovica koja je unazad 5 godina investirala u podizanje novih 249 ha trajnih nasada lijeske u ekološkom uzgoju, uložila preko 10 milijuna kuna, zaposlila dodatnih 20-tak ljudi u ovoj fazi podizanja te svake godine zapošljava još 15-20 sezonskih radnika, a potaknuta činjenicom kako je Vlada prepoznala važnost ekološkog uzgoja i vodeći se njenim obećanjem za  potporu, što je uvršteno u sam Program ruralnog razvoja.

"Sada se smanjivanjem potpore želi kazniti proizvođače koji ulažu, zapošljavaju i razvijaju proizvodnju. Period podizanja lijeske dvostruko  je duži u odnosu na npr. jabuku i tom periodu proizvođač nema prihoda, a ostvaruje troškove. Zatim, razlika u cijeni ekološkog i konvencionalnog lješnjaka je vrlo mala, a prinosi su osjetno niži. Smanjenje potpore bilo bi dodatno opterećenje i onako niže proizvodnje. 

Proizvođači lijeske bez mogućnosti osiguranja od mraza  

Osim toga, dodatno opterećenje proizvođačima lijeske je od ove godine i nemogućnost osiguravanja usjeva od mraza jer osiguravajuće kuće više ih ne žele osiguravati radi sve češćih pojava mraza. Zbog svega navedenog predlažemo da se isplata potpore izvrši sukladno navedenim iznosima u Programu ruralnog razvoja kako je to bilo prethodnih godina, ali i da inspekcija napravi strože kontrole ekoloških nasada, gdje se mogu ostvariti planirane uštede", navode iz PP Orahovica. 

Zaključno, uskoro bismo trebali dobiti i očitovanje Odbora za ekološku proizvodnju i ljekovito bilje pri HPK koje je dodatno izrazilo žaljenje zbog pisanja medija o eko proizvodnji u negativnom kontekstu. 

"Još jednom izražavamo naše žaljenje što se medijskim natpisima poljoprivredne proizvođače stavlja u negativan kontekst jer smo uvjereni da najveći dio hrvatskih poljoprivrednih proizvođača radi i posluje prema zakonima i pravilima koja su na snazi u Hrvatskoj", zaključili su iz HPK. 


Tagovi

Eko proizvodnja Potpore Umanjenje potpora Nasadi oraha i lijeske


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrce
Možda mi se i isplate svi selfiji iz polja