Kako suzbiti štetnike lijeske?
Kada je u pitanju proizvodnja lješnjaka, jedan dio proizvođača koristi podlogu medvjeđa lijeska, koja nije zahtjevna, dok je drugi tip tehnologije grmoliki, a ovaj plod se koristi u konditorskoj industriji. Problemi koji se javljaju u vezi su s nedostatkom elemenata u zemljištu. Tako se javlja žutilo, koje je odlika nedostatka željeza, magnezija ili cinka. Također se pojavljuje i virus mozaika jabuke.
"Ne postoji određeni preparat, ali rješenje može biti 'Wuxual Microplant'. Koristi se pet litara po hektaru u srpnju i u jesen, ali prije kiša. Važno je problem riješiti na početku vegetacije", preporučuje dr. Marko Injac.
Bolest koja je česta kod lijeske je bakterijska plamenjača. Ona se razvija na naličju lista, kao i na kori i na plodu. Prenosi se sadnim materijalom. Uvjet za njen razvoj su velike padaline, pa je kod nas slabije zastupljena.
"Ovu bolest ćete prepoznati po pucanju kore i njenom bronziranju. Javljaju se i rak rane. Sadnice je potrebno tretirati bakrom, kao i nasad, ali nakon berbe."Preporuka je Everest sa 400 litara tekućine po metru visine stabla uz 300 litara vode po hektaru. Odnosno, na tri metara visine stabla ide 4,2 litara uz 900 litara vode po hektaru, kaže Marko Injac.
Injac: Za proizvođača su najvažniji prinos, kvaliteta i dugovječnost.
Lijeska i lješnjak najviše štete trpe od grinja, uši i stjenica.
Postoje dvije forme grinja (mada se u novije vrijeme smatra - dvije vrste), koja štete lijeski: galiformne i slobodnoživuće. Ne vide se golim okom i žive skriveno, u kolektivu. Naseljavaju češće ženske pupoljke. Prvo izlaze slobodnoživuće forme, a onda i prve navedene. Možemo ih uočiti kada migriraju, jer izlaze masovno, ali je potrebna povećalo s uvećanjem od 20 do 30 i treba posjeći dio grane.
"Kada grinja uđe u pupoljak, više nema suzbijanja. Zbog toga je potrebno upotrijebiti na vrijeme 0,5 litara po hektaru akaricida na bazi bifetrina", ističe Injac.
Lipina štitasta uš
Ovaj štetnik je sličan breskvinoj uši, ali polaže do 1.600 jaja. S ovim procesom kreće u travnju. Piljenje počinje oko 15. svibnja. One se mogu pronaći na listu i potrebna su dva tretmana preparatima na bazi imidakloprida i klorida.
Eucallipterus tiliae (S. Rae / Flickr)
Stjenice
Pojavljuju se zelena, šarena i lijeskina stjenica. Hrane se jezgrom, a mogu ostaviti ljusku praznom. Kod nas je najzastupljenija zelena stjenica. Šarena stjenica najviše problema pravi proizvođačima za konditorsku industriju, dok posljednja napada lješnjak u fazi zrenja.
"Za suzbijanje se koriste 2l/ ha sredstva na bazi klorpirifosa ili Fosmet. Tretman se izvodi po zemlji i namijenjen je prvoj generaciji", napominje Marko Injac.
Foto: FelixMittermeier / Pixabay, Aleksandra Kekić
Autorica
Ključni dani za voće: Hoće li plodovi izdržati, kako će se hladnoća odraziti na rodnost?
Utjecaj suše i vjetra na voće: Voda se gubi i iz tla i iz biljaka
Kako postupiti prema voćkama nakon snijega i minusa?
I ove godine zabilježen napad šiškarice krušaka - kako ih prepoznati?
Đuro Japaric
prije 5 dana
Pa koga zanima domaća poljoprivreda ? VLADINU HPK , sigurno NE ! Isto ne zanima to ni hrvatske političare , koji nemaju veze o poljoprivredi , a Više [+]
