Pretraga tekstova
Kako suzbiti štetnike lijeske?
Kada je u pitanju proizvodnja lješnjaka, jedan dio proizvođača koristi podlogu medvjeđa lijeska, koja nije zahtjevna, dok je drugi tip tehnologije grmoliki, a ovaj plod se koristi u konditorskoj industriji. Problemi koji se javljaju u vezi su s nedostatkom elemenata u zemljištu. Tako se javlja žutilo, koje je odlika nedostatka željeza, magnezija ili cinka. Također se pojavljuje i virus mozaika jabuke.
"Ne postoji određeni preparat, ali rješenje može biti 'Wuxual Microplant'. Koristi se pet litara po hektaru u srpnju i u jesen, ali prije kiša. Važno je problem riješiti na početku vegetacije", preporučuje dr. Marko Injac.
Bolest koja je česta kod lijeske je bakterijska plamenjača. Ona se razvija na naličju lista, kao i na kori i na plodu. Prenosi se sadnim materijalom. Uvjet za njen razvoj su velike padaline, pa je kod nas slabije zastupljena.
"Ovu bolest ćete prepoznati po pucanju kore i njenom bronziranju. Javljaju se i rak rane. Sadnice je potrebno tretirati bakrom, kao i nasad, ali nakon berbe."Preporuka je Everest sa 400 litara tekućine po metru visine stabla uz 300 litara vode po hektaru. Odnosno, na tri metara visine stabla ide 4,2 litara uz 900 litara vode po hektaru, kaže Marko Injac.
Injac: Za proizvođača su najvažniji prinos, kvaliteta i dugovječnost.
Lijeska i lješnjak najviše štete trpe od grinja, uši i stjenica.
Postoje dvije forme grinja (mada se u novije vrijeme smatra - dvije vrste), koja štete lijeski: galiformne i slobodnoživuće. Ne vide se golim okom i žive skriveno, u kolektivu. Naseljavaju češće ženske pupoljke. Prvo izlaze slobodnoživuće forme, a onda i prve navedene. Možemo ih uočiti kada migriraju, jer izlaze masovno, ali je potrebna povećalo s uvećanjem od 20 do 30 i treba posjeći dio grane.
"Kada grinja uđe u pupoljak, više nema suzbijanja. Zbog toga je potrebno upotrijebiti na vrijeme 0,5 litara po hektaru akaricida na bazi bifetrina", ističe Injac.
Lipina štitasta uš
Ovaj štetnik je sličan breskvinoj uši, ali polaže do 1.600 jaja. S ovim procesom kreće u travnju. Piljenje počinje oko 15. svibnja. One se mogu pronaći na listu i potrebna su dva tretmana preparatima na bazi imidakloprida i klorida.

Eucallipterus tiliae (S. Rae / Flickr)
Stjenice
Pojavljuju se zelena, šarena i lijeskina stjenica. Hrane se jezgrom, a mogu ostaviti ljusku praznom. Kod nas je najzastupljenija zelena stjenica. Šarena stjenica najviše problema pravi proizvođačima za konditorsku industriju, dok posljednja napada lješnjak u fazi zrenja.
"Za suzbijanje se koriste 2l/ ha sredstva na bazi klorpirifosa ili Fosmet. Tretman se izvodi po zemlji i namijenjen je prvoj generaciji", napominje Marko Injac.
Foto: FelixMittermeier / Pixabay, Aleksandra Kekić
Autorica
Aleksandra Kekić
Više [+]
Urednica portala, diplomirana novinarka i ljubiteljica prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.