Stabla šljiva oboljela od monilije mogu se izliječiti - evo kako

U našim nasadima šljiva, posebno na sorti Stanley, zbog nepravovremene zaštite često dolazi do obolijevanja stabala od raznih bolesti. Među njima, najčešća je monilija koja se javlja od ranog proljeća i često dovodi do propadanja stabala.

Monilinia laxa javlja se na granama, cvjetovima i plodovima šljiva, naročito u slučaju čestih kiša tijekom razdoblja prije, za i poslije cvjetanja.

Dolazi do sušenja grana

Može dovesti do sušenja manjih i većih grana, a nakon nekoliko godina i cijelog stabla. Gljivica zatvara provodno tkivo zbog čega dolazi do odumiranja tkiva. Veća grana kada se prereže ostane smeđa i lomljiva na presjeku, za razliku od zdravog dijela stabla koje je, na presjeku, zelenkaste boje.

Najviše se javlja u donjem dijelu krošnje koji je zasjenjen od grana iz gornjeg dijela. Bez dovoljno svjetlosti takve grane pa čak i da su noseće tj. skeletne, suše se i propadaju. Često se na takvim granama javljaju i gljivice koje se nalaze na mjestima ulaska drvenara koji napada slabija odnosno izscrpljena stabla.

Kako se riješiti drvenara? Osim insekticida, pomoći će i začini

Isto tako, rodnost se pomiče prema krajevima grana pa se na vrhovima vide manje grančice s vegetativnim i rodnim pupoljcima, dok je u bazi grana suha.

Dobro hraniti i štititi voćke

Mnogi misle da nema spasa ako su noseće grane suhe na presjeku. To nije točno jer se voćka u slučaju adekvatnih mjera zaštite i ishrane, nakon nekoliko godina može oporaviti.

Potrebno je nakon berbe obaviti tretmane zaštitnim sredstvima protiv monilije, a u jesen prskati stabla bakrenim preparatima. Nakon toga, obavezno je krečenje stabala tj. debla, i to od studenog, s ponavljanjem u veljači jer će se vapno do tada isprati s kore.

Tanjim slojem vapna mogu se tretirati kompletna stabla jer se, posebno na sorti Stanley, javljaju lišajevi koji parazitiraju odnosno iscrpljuju stabla. Oko voćaka dodaje se NPK gnojivo s više fosfora i kalija. Može se razbacati i zagorjeli stajnjak između redova u voćnjaku, pogotovo u slučaju da su u nasadu starija stabla.

Jače rezati stabla

Također, nakon zimske rezidbe koja bi trebala biti jača, ponovo se obavlja tretiranje bakrenim preparatima i ponovo se dodaje NPK s većom formulacijom fosfora i kalija. Preporučuje se ljetna rezidba kako bi unutrašnjost krošnje stabla ostala osunčana. Ne ostavljati patrljke u rezidbi jer se i oni suše. Tijekom proljeća i jeseni, poželjno je dodavati aminokiseline radi jačanja voćaka.

U ovom slučaju, realno je očekivati da će se stabla oporaviti od monilije s napomenom da se sa zaštitom i ishranom mora nastaviti i narednih godina jer se bolest teško iskorjenjuje.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor