Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolesti krušaka
  • 18.09.2022. 09:00

Siva pjegavost krušaka - kako je spriječiti?

Uz kruške, ova gljiva napada i dunje.

Foto: Bojan Kecman
  • 298
  • 49
  • 0

Uzročnik sive pjegavosti lista krušaka je gljiva Mycosphaerella sentina, a šteta se ogleda u ranijem opadanju lišća, što povećava opasnost od izbijanja retrovegetacije u slučaju tople jeseni. Generalno, ova bolest nije teška za suzbijanje, ali se u većini voćnjaka u kojima se obavlja zaštita, pojavljuje nakon berbe, jer proizvođači nemaju običaj tretirati stabla kontaktnim fungicidima u kolovozu i rujnu, odmah poslije berbe ljetnih sorti krušaka.

Isto tako, ne čini veliku štetu u takvim slučajevima, ali problemi se mogu pojaviti u zapuštenim voćnjacima, pogotovo u onim u kojima se od početka vegetacije voćke nisu tretirale pesticidima.

Prvi tretmani 

Optimalne temperature za pojavu bolesti su oko 25 stupnjeva. Prvi tretmani trebalo bi obaviti odmah nakon cvjetanja voćaka i još u dva ili tri navrata, otprilike nakon 14 dana. Međutim, pošto voćari posljednjih godina češće tretiraju stabla pesticidima, nekada i više od 20 puta tijekom vegetacije, već u početnim fazama razvoja bolesti, dolazi i do njenog suzbijanja.

Već u rano proljeće dolazi do pojave simptoma

Ako se sa prskanje ne nastavi nakon berbe opet će se pojaviti bolest, ali u mnogo manjem obujmu. U voćnjacima koji su, po pitanju primjene kemijskih sredstava, nezaštićeni, već u rano proljeće dolazi do pojave simptoma koji se ogledaju po sitnim sivim pjegama koje se formiraju na licu lista.

Što je ključno nakon berbe - kako krušku spremiti za zimu?

Iz opalog lišća vjetrom i kišom spore se prenose na zdravo lišće. Nakon petnaestak dana inkubacije dolazi do stvaranja pjega koje su sitne, promjera nekoliko milimetara, s tamnijim ivicama. U sredini pjega su askospore koje, u slučaju povoljnih uvjeta, tj. na temperaturama oko 10 stupnjeva, klijaju i stvaraju micelije iz kojih će se oslobađati piknospore, a koje ostvaruju sekundarne infekcije.

Na jednom listu tada može doći do pojave većeg broja pjega koje se spajaju, nema fotosinteze u listovima, smanjena je njegova aktivnost i dolazi do prijevremenog otpadanja već tijekom kolovoza ili rujna.

Kada lišće opadne gljivica prezimljava u njemu

Naravno, za ostvarenje zaraze, potrebna je veća vlažnost, tj. kiša.

Smanjuje rodnost

Upravo je defolijacija najveći problem. Ako jesen bude topla može doći do ranijeg kretanja vegetacije, cvjetanja i smrzavanja voćaka, u slučaju jače zime. Najgore je što može doći do slabije rodnosti u narednoj vegetacijskoj sezoni.

Kada lišće otpadne gljivica prezimljava u njemu i na proljeće počinje novi ciklus. Od sorti najviše su osjetljive Viljamovka i Boskova bočica, a Fetel, Santa Marija, Citronka, nemaju problema s ovom gljivom koja napada i dunju.


Povezane biljne vrste

Kruška

Kruška

Sinonim: - | Engleski naziv: Pear | Latinski naziv: Pyrus communis L.

Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini... Više [+]

Dunja

Dunja

Sinonim: - | Engleski naziv: Quince | Latinski naziv: Cydonia oblonga Mill.

Dunja kasno cvate (kra­jem travnja ili početkom svibnja) i zato vrlo rijetko strada od kasnih proljetnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovito rađa (što nije slučaj s... Više [+]

Tagovi

Siva pjegavost krušaka Defolijacija Askospore Micelije Fotosinteza Kruška Dunja Pjegavi listovi Mycosphaerella sentina


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.