Pretraga tekstova
Od jeseni do proljeća se obavljaju sanitarna i osnovna rezidba, u vrijeme mirovanja voćaka. Kada je najbolje obaviti osnovnu?
Od rezidbe voćnih stabala i grmova ovisi njihova rodnost, dugotrajnost i otpornost na bolesti i štetnike. Postoje različiti termini i tehnike rezidbe, a najčešće greške su univerzalne i događaju se bez obzira na vrstu voća i sposobnost rezača.
Redovnim provođenjem stvaramo povoljne uvjeteza formiranje pupoljaka, cvjetanje i plodonošenje, stablu dajemo željeni oblik. Uklanjanjem suvišnih grana omogućavamo bolju ventilaciju krošnje, prolazak svjetlosti i sprejčavamo ogoljenost središnjeg dijela.
Od jeseni do proljeća se obavljaju sanitarna i osnovna rezidba, u vrijeme mirovanja voćaka. Kada u jesen opadne lišće, potrebno je obaviti sanitarno čišćenje stabala. Uklanjaju se sve slomljene, oštećene, suhe grane i one na kojima vidimo simptome bolesti, oštećenja od štetnih organizama.
Na ovaj način pomažemo stablu, smanjujemo prisustvo štetnika, broj položenih jaja ili ličinki u takvim grančicama, skidamo upredena gnijezda, kukuljice kukaca. Uklanjamo bolesne dijelove do zdravog drvenastog tkiva i sprječavamo širenje bolesti. Istovremeno, smanjujemo količinu sredstva koje koristimo za tretiranje.
Osnovnu zimsku rezidbu najbolje je ostaviti za rano proljeće. Obavlja se čim nam to vremenske prilike dozvole i sve dok ne krene kolanje biljnih sokova i otvaranje pupoljaka. Velike plantaže zbog obujma poslova s ovom rezidbom počinju u jesen i izvode je u zimskom periodu, kada to vrijeme dozvoljava. Tu se krije opasnost od izmrzavanja. Uklanjanjem djelova grana i prirasta izlažemo stablo riziku. Često stradaju pupoljci koji su nositelji rodnosti i vegetativnog rasta. Zbog toga je bolji proljetni termin. Ako izmrznu vršni dijelovi grana ili prirasta, jednostavno uklonimo dio koji je izmrzao, a ostaje onaj koji je nositelj rodnosti. U slučaju da smo rezidbu obavili u jesen, a tijekom zime nastupe izuzetno niske temperature, zbog izmrzavanja gubimo rodni potencijal.
Osim toga, niske temperature i jaki mrazevi mogu štetno djelovati na rane od rezidbe.
Rezidba jabuke, višnje i šljive - kako i koje greške izbjeći?
Najčešće se izvodi tijekom veljače i ožujka, ali to ovisi od vremenskih prilika. S njom ne treba kasniti, jer će otvorene rane iz kojih curi biljni sok privući štetnike i uzročnike bolesti. Najbolje je posao obaviti po vedrom, hladnom danu, ali najniža temperatura ne smije biti ispod -5ºC.
Alat koji koristimo treba biti naoštren kako bi rez imao ravnu površinu i što urednije ivice. Teško je raditi s tupim alatom. Ruke se naprežu i vrlo brzo umaraju. Osim toga, takvim alatom nagnječimo drvo, kidamo ga i pravimo razna oštećenja. Za grane koje su deblje od 5 cm koriste se pile, a za grančice debljine do 3 cm mogu nam pomoći i obične voćarske škare.
Kako bi pospješili oštrenje, možemo kratkotrajno potopiti u otopinu soli: jedna jušna žlica na jednu čašu vode, ili u gazirani sok. To će pomoći kod skidanja hrđe i prljavštine.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri? Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog b... Više [+]
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri?
Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog boravka u Hrvatskoj i Istru. Poseban naglasak njegova posjeta bio je i na gastronomiji. U tradicionalnom okruženju kušao je istarske specijalitete, među kojima fritaju s tartufima, kao i autohtona istarska vina.
Fogle je dio svog istarskog putovanja posvetio otkrivanju svijeta maslinovog ulja u kušaonici braće Chiavalon koja već desetljećima gradi autentičnu priču.
Obišao je ekološke maslinike, pomno slušao priču o obiteljskom gospodarstvu, kušao njihova višestruko nagrađivana ekstra djevičanska maslinova ulja i razgovarao o vrijednostima koje svakodnevno usmjeravaju njihov rad - poštovanju prema prirodi, predanosti kvaliteti i uvjerenju da vrhunski proizvodi nastaju na zdravom tlu i u skladnom ekosustavu.
"Posebno smo ponosni što je Ben upravo kod nas doživio svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja. Kroz mirise i okuse otkrio je kako prepoznati karakteristike vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kako se različite sorte izražavaju u čaši te kako aroma i okus otkrivaju kvalitetu, svježinu i osobnost svakog ulja. Benove vlastite riječi to su najljepše opisale: Nisam imao pojma da maslinovo ulje može imati ovakav okus", objavio je na društvenim mrežama OPG Chiavalon.
Ono što ih je posebno impresioniralo bila je Benova iskrena znatiželja i interes za ljude i priče koje stoje iza proizvoda.
Izvor fotografija: OPG Chiavalon
Blanka Kufner
prije 3 tjedna
Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :) Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :)
Blanka Kufner
prije 3 tjedna
Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija? Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija?
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Blanka, koji je to njegov serijal? Blanka, koji je to njegov serijal?