Prihrana jagoda po fenofazama - najbolje rješenje za optimalne prinose

Intenzivna proizvodnja jagoda bilo da se radi na otvorenom polju ili u plasteničkoj proizvodnji zahtijeva adekvatan način prihrane. Agrokemijska analiza tla je, kako kaže stručni savjetnik Milan Petrović, prva mjera da se utvrdi sadržaj hranjivih tvari u samom zemljištu prije sadnje, a kasnije se pristupa prihrani po fenofazama.

"Korijenov sustav jagode se u intenzivnoj proizvodnji razvija u relativno plitkom sloju zemljišta i da bi sama biljka bolje usvajala hranjive tvari neophodno je voditi računa i o temperaturi tla i zraka prilikom prihrane", kaže Petrović.

Također, kaže da svaka sorta ima svoje specifičnosti u pogledu potreba za makro ili mikro elementima. Prihrana po fenofazama je najbolji način da se dođe do oprimalnog prinosa. Prije sadnje unosi se odnos hraniva makroelemenata dušika, fosfora i kalija 5:20:30.

Nakon cvjetanja - naglasak je na dušiku

Nakon sadnje da bi se korijenov sustav što bolje prihvatio i razvio neophodno je unijeti formulaciju s približnim sadržajem dušika i kalija dok sadržaj fosfora treba biti na maksimumu. Sljedeća fenofaza je intenzivan porast nadzemnog dijela odnosno zelene mase, i tada je biljci neophodan dišak.  

"U fenofazi diferencije cvjetova unosimo podjednak sadržaj dušika, fosfora i kalija. Kada je cvjetanje završeno i kada dođe do formiranja plodova, tada se naglasak ponovo daje dušiku da bi sami plodovi imali adekvatnu krupnoću, odnosno planiranu količinu prinosa po jedinici površine", kaže ovaj stručnjak.

Uzgoj jagoda: Kako do većeg prinosa?

Pred početak berbe odnos makro elemenata treba biti 9:12:36. Kada krene intenzivna berba i sve do kraja berbe odnos hraniva treba biti jedna trećina dušika, dvije trećine kalija dok sadržaj fosfora treba svesti na najmanju moguću mjeru.

Nedostaci minerala

Podsjetimo, pregledom možemo utvrditi u kakvom su stanju jagode i imaju li dovoljno hraniva. Često na usjevu u početnim fazama rasta susrećemo klorozu najmlađih listova izazvanu nedostatkom željeza. Ljubičasti listovi kada je vrijeme hladno pokazuju da nema dovoljno fosfora koji postaje neaktivan uslijed vremenskih prilika čak i kada ga ima dovoljno u tlu.

Može doći i do kloroze izazvane nedostatkom magnezija koji ima karakteristične simptome. Na starom lišću lisne nervature ostaju zelene dok površina lista između nerava postaje žuto obojena. Drugi termin kada se javljaju kloroze je intenzivan porast plodova. Nedostatak kalija se uočava na najstarijem lišću u vidu klorotičnih i nekrotičnih pjega. List se uvija prema unutra.