Jagoda najviše treba kalij - izbalansirajte odnos hraniva

Uzgoj jagode ima svoje zahtjeve i zakonitosti. Dobra opskrbljenost biljnim hranivima je osnovni preduvjet za postizanje visokih prinosa i ukusne plodove. 

Najvažnije je da gnojiva koja dodajemo imaju izbalansiran odnos hraniva i da ne pretjerujemo s dodavanjem dušika.

Potrebe za mineralima

Jagoda najviše treba kalij koji čini oko 60 posto suhe tvari ploda. Zbog toga je u fazi plodonošenja neophodno primijeniti gnojiva bogata ovim mineralom. Formulacije odnosa dušika, fosfora i kalija su 2:1:3 ili 2:1:4. Vrlo je osjetljiva na disbalans hraniva i bilo kakva promjena odražava se na prinos i kvalitetu plodova.

Na njihovo usvajanje djeluje i pH reakcija. Kada u zemljištu ima višak kalcija smanjuje se usvajanje magnezija i pored toga što ga zemljište ima dovoljno. Kada je pH alkalna može se javiti i problem usvajanja željeza, cinka. Prosječna količina neophodnog kalija se kreće od 90 do 250kg K2O/ha.

Proljetna priprema nasada jagode

Dušik je neophodan za rast i razvoj, ali njegov višak djeluje vrlo negativno. To je posebno izraženo ako se javi disbalans u odnosu s kalijem. Višak dušika negativno djeluje na imunitet biljke, slabi mehanička struktura, češće se javljaju bolesti, posebno razne truleži, i štetnici. Prihrana s gnojivima bogatim ovim elementom se obavlja na početku sezone što će pomoći da se razvije lisna masa. Njegovu količinu treba prilagoditi stanju usjeva i kvaliteti zemljišta. Prosječna potreba za njim se kreće oko 120kg/ha za visokoprinosne usjeve.

Na količinu fosfora koji je neophodan veliki utjecaj ima ph reakcija zemljišta. Na alkalnim i vrlo kiselim on prelazi u nedostupan oblik koji biljka ne može usvajati. Prosječna količina neophodnog fosfora se kreće od 50 do 150kg P2O5/ha.

Nedostaci minerala

Pregledom možemo utvrditi u kakvom su stanju jagode i jesu li dovoljno opskrbljene hranivima. Često na usjevu u početnim fazama rasta susrećemo klorozu najmlađih listova izazvanu nedostatkom željeza. Ljubičasti listovi kada je vrijeme hladno pokazuju da nema dovoljno fosfora koji postaje neaktivan uslijed vremenskih prilika čak i kada ga ima dovoljno u zemljištu.

Može doći i do kloroze izazvane nedostatkom magnezija koji ima karakteristične simptome. Na starom lišću lisne nervature ostaju zelene dok površina lista između nerava postaje žuto obojena. Drugi termin kada se javljaju kloroze je intenzivan porast plodova. Nedostatak kalija se uočava na najstarijem lišću u vidu klorotičnih i nekrotičnih pjega. Liska se uvija prema unutra.