Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgajanje jagode
  • 12.04.2022. 07:30

Uzgoj jagoda: Kako do većeg uroda?

Osnovno pitanje koje se nameće kod ovog uzgoja je koliko će vam biljaka biti potrebno. Što raditi kako bi dobili krupne, zdrave i sočne plodove?

Foto: Depositphoto/york010
  • 1.823
  • 231
  • 0

Jagode su najraniji voćni plodovi koje beremo, ali da bi postigli dobar urod kvalitetnih i ukusnih plodova potrebno je ispoštivati neke zahtjeve.

Najčešće se uzgajaju jednorodne jagode koje plodove daju u jednom terminu tijekom dva ili tri tjedna. Drugi tip koje uzgajamo su dvorodne. One daju veći urod na početku sezone i drugi u jesen kada su plodovi sitniji i ima ih manje. Treći tip su stalnorađajuće koje formiraju plodove tijekom cijele vegetacije. Njihova prednost je dostupnost tijekom vegetacijskog perioda, a mana mali prinos.

Koliko će vam biljaka biti potrebno?

Osnovno pitanje koje se nameće kod ovog uzgoja je koliko će vam biljaka biti potrebno. Za umjerenu konzumaciju će biti dovoljno minimalno šest do maksimalno deset biljaka, pod uvjetom da se o njima brinete i da cvjetovi ne stradaju od mraza koji može potpuno uništiti urod. Peteročlanoj obitelji će odgovarati broj od 30 do 40, a ako planirate pravljenje slatke zimnice, minimalno zasadite 60 biljaka. Ovi podaci se odnose kada biljke rastu, razvijaju se i plodonose u optimalnim uvjetima.

Kako se brinuti o jagodama?

I pored toga što nisu pretjerano zahtjevne, potrebno je nasad redovno održavati. Ako smo posadili kvalitetan sadni materijal na odgovarajuće mjesto, bit će neophodno malčirati gredicu, uklanjati vriježe (brkove), osigurati adekvatnu opskrbu biljnim hranivima i vodom, obavljati zaštitu od bolesti i štetnika.

Malčiranje površine na kojoj uzgajamo ovo voće ima čitav niz pozitivnih efekata, ali su prisutne i mane. Malč će spriječiti zakorovljenost parcele, suvišno isparavanje vlage iz zemljišta tijekom vrelih dana, plodovi neće biti zaprljani zemljom i bit će manja pojava bolesti koje se vežu uz kontakt ploda sa zemljom.

Za malčiranje se koriste različiti materijali (Foto: Bigstockphoto/enrouteksm)

Kao malč možemo koristiti različite materijale. Mogu se kupiti folije ili možemo koristiti prirodne materijale: sijeno, slamu, suho lišće, karton, prosušenu pokošenu travu. Nedostatak se može pokazati i kada su u pitanju jagode. U njega se mogu naseliti miševi, mravi ili puževi koji nanose štete usjevu.

Zašto se uklanjaju vriježe?

Jagode se vegetativno razmnožavaju vriježama (brkovima ili bikovima) na kojima se formiraju nove biljke. Oni troše hranjive tvari i oduzimaju ih od plodova kojih će biti manje, bit će sitniji i manje ukusni ako ostavimo da se neometano razvijaju.

Najbolje je iz proizvodnog nasada uklanjati sve vriježe kako bi osigurali visok urod, a za daljnje razmnožavanje imati posebnu gredicu. Tako nećemo iscrpljivati jagode koje uzgajamo zbog plodova. Njihovo uklanjanje je jedan od preduvjeta za formiranje krupnih plodova. Ne čupamo ih kako ne bismo oštetili sadnice. Potrebno ih je škarama, najbolje voćarskim, odrezati na udaljenosti od 10cm od matične biljke.

Stižu prve domaće jagode - prije Uskrsa sitna, a potom ozbiljnija berba

Prilikom proljetnog čišćenja uklanjaju se svi sasušeni, stari listovi i oni sa simptomima bolesti (pjegavost listova). To će omogućiti plodovima da dobiju dovoljno sunčeve svjetlosti, bit će intenzivno obojeni i slađi.

Optimalna prihrana usjeva i zalijevanje

Dodavanje biljnih hraniva je od izuzetne važnosti za postizanje visokih prinosa. Obavlja se tri puta kod jednorodnih sorti: prije ili tijekom cvjetanja, u periodu plodonošenja i poslije berbe. Nikada ne treba forsirati ishranu dušičnim gnojivima, jer ćemo tako potaknuti formiranje većeg broja vriježa. U toku cvjetanja i plodonošenja bit će neophodni fosfor, kalij, magnezij i drugi minerali koji potpomažu formiranje i dozrijevanje plodova.

One su veliki potrošač vode, ali im ne odgovara kada je zemljište prevlažno. Suša će biti uzrok sitnih plodova, a više vlage može dovesti do pojave botritisa i truljenja. Nabolje je zalijevanje sustavom kap po kap, jer ne stvara zabarenost.

Jagode su veliki potrošač vode (Foto: Depositphotos/ADragan)

Zalijevanje obavljati rano ujutro ili kasno navečer. Po biljci je potrebno osigurati zalijevnu normu od 0,5 do 0,8l. Obično se zalijevaju jednom tjedno, a u periodu cvjetanja i zrenja plodova jednom u pet dana.

Zaštita od bolesti i štetnika

Kao i druge biljne vrste i jagode imaju bolesti i štetnike koji mogu umanjiti prinos, kvalitetu plodova ili izazvati potpuno propadanje usjeva. Najveća pažnja se daje preventivnim mjerama i pravovremenom tretiranju. U našim uvjetima na njima se najčešće javlja pjegavost listova, pepelnica, botritis plodova i uvenuće. Od štetnika se često možemo susresti s jagodinim cvjetojedom, lisnim ušima i grinjama.

Tretiranje ujeva se obavlja kemijskim, bakrenim sredstvima prije cvjetanja i drugim, prirodnim sredstvima. Češnjak kada se uzgaja na gredici gdje rastu jagode sprječava pojavu mnogih štetnika i bolesti, posebno botritisa.

Susjedi u vrtu: Idealno je saditi biljke s plitkim korijenjem pored onih s dubokim

Imat ćete manje problema kada su bolesti i štetnici u pitanju, ako jagode svake tri godine obnovite, odnosno posadite mlade sadnice na novoj lokaciji. To će doprinijeti i obilnijem urodu, jer stari imaju manji rodni potencijal.


Povezana biljna vrsta

Jagoda

Jagoda

Sinonim: - | Engleski naziv: Strawberry | Latinski naziv: Fragaria L.

Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U plodu se nalazi oko 60 % vode,  može biti i do 12 % šećera te vitamina C od 24 - 97 mg%. Cvjeta više puta u... Više [+]

Tagovi

Jagoda Visok prinos Uzgoj jagoda Navodnjavanje jagoda Malčiranje jagoda Razmnožavanje


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.