Pistacija - zahtjevna oplodnja, ali velika voćarska perspektiva

Pistacija, odnosno tršlja, voćna je vrsta koja bi, prema mišljenju stručnjaka, mogla imati značajniju ulogu u hrvatskoj poljoprivredi. O njezinim biološkim osobitostima, cvatnji, oplodnji i rodnosti piše Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr., iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Tršlja je dvodomna biljka, što znači da postoje muška i ženska stabla. Cvatnja počinje prije listanja, najčešće krajem ožujka ili početkom travnja, a njezino vrijeme i trajanje ovise o sorti i vremenskim uvjetima. Karakteristična je protandrija, muške biljke cvatu prije ženskih. Oprašivanje se odvija vjetrom, odnosno anemofilijom, slično kao kod masline.

"Oplodnja pistacije-tršlje prilično je kompleksna. Prevelika suša tijekom cvatnje može negativno utjecati na oplodnju, kao i obilna kiša koja ispire pelud", ističe Vlatković.

Nakon što pelud dospije na tučak, počinje klijanje peludnog zrnca. Do jajne stanice može stići za 24 do 36 sati, nakon čega slijedi oplodnja i formiranje ploda. Rast ploda odvija se u tri faze, pri čemu se najprije ubrzano razvijaju lupina i ljuska, dok sjeme intenzivnije raste kasnije. Optimalna temperatura za rast ploda je oko 25 stupnjeva Celzijevih.

Prvi nasad pistacija u Hrvatskoj ulazi u rod: Hoće li Donji Karin ove godine dati prve ozbiljne plodove?

Na uspješnost oplodnje i konačnu rodnost utječu brojni čimbenici, od prehrane i kondicije stabla do vremenskih prilika i bolesti. Poseban problem predstavljaju takozvani "gluhi" plodovi, odnosno plodovi bez razvijene sjemenke. Njihovu pojavu moguće je smanjiti pravilnom agrotehnikom, prije svega navodnjavanjem, gnojidbom i odgovarajućom opskrbom mikroelementima poput bora.

Zanimljivo je i da pistacija, za razliku od drugih voćnih vrsta, u vrijeme dozrijevanja prirodno otvara ljusku ploda. Na to utječu sorta, ljetne temperature, rodnost, prehrana i stanje stabla.

Vlatković upozorava i na pojavu alternativne, odnosno naizmjenične rodnosti, koja je povezana s fiziološkim stanjem stabla, količinom hranjiva, podlogom i klimatskim uvjetima. Upravo zato uspješan uzgoj pistacije zahtijeva dobro poznavanje njezinih bioloških potreba.

S obzirom na klimatske prilike i mogućnost korištenja odgovarajućih podloga, pistacija bi, zaključuje Vlatković, mogla pronaći svoje mjesto i u hrvatskom voćarstvu, osobito uz pravilno odabrane položaje i primjenu suvremenih agrotehničkih mjera.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor