Pretraga tekstova
Plastične boce kao mamci se postavljaju na voćna stabla mjesec dana prije zriobe plodova.
Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) je štetnik azijskog podrijetla, a koji je prisutan i kod nas. Štetnik napada različite voćne vrste i to: jagodu, trešnju, višnju, breskvu, malinu, kupinu, borovnicu, kivi, japansku jabuku, krušku, šljivu, smokvu, a štete čini i na stolnim te vinskim kultivarima vinove loze.
U vrijeme dozrijevanja plodova ženke muhe traže zrele plodove kako bi legalicom položile jaja neposredno ispod njihove pokožice. Iz jaja se razvijaju ličinke koje se hrane unutrašnjosti ploda zbog čega za kratko vrijeme plodovi postaju mekane konzistencije te gube na tržišnoj vrijednosti. Na oštećene plodove naknadno se naseljavaju sekundarni paraziti koji uzrokuju trulež plodova. U idealnim uvjetima štetnik može razviti i do 15 generacija.
Praćenje i ulov octene mušice ploda vrši se mamcima koji se rade od plastične ambalaže (boce zapremine 0,5 l) na kojoj se 3 cm ispod vrha tj. čepa boce načine četiri simetrično raspoređena otvora promjera 5-10 mm. U bocu se potom ulijeva mješavina vinskog i jabučnog octa do polovice njene zapremine, a mamci se postavljaju na voćna stabla mjesec dana prije zriobe plodova.
Pored postavljanja mamaca preporuča se, gdje je to moguće provesti, pokrivanje nasada zaštitnim mrežama promjera otvora manjeg od 0,98 mm te održavanje higijene oko mjesta proizvodnje.
Potrebno je nastojati skraćivati intervale berbe plodova, kao i težiti provođenju detaljne berbe plodova odnosno ubiranju svih plodova sa voćnih stabala. Pošto je riječ o novom štetniku ovih prostora još uvijek ne postoje kemijski pripravci registrirani za njegovo suzbijanje.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.