Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita kruške
  • 05.08.2018. 10:30

Kruškina buha je najvažniji štetnik kruške - kako ju suzbiti?

Kruškina buha luči mednu rosu na kojoj se naseljava gljiva čađavica, time se sprječava proces fotosinteze što utječe na kvalitetu voćke.

Foto: Pixabay/Alicja Flickr/Mick E. Talbot
  • 2.420
  • 34
  • 1

Kruškina buha (Psilla spp. ) je jedan od najvažnijih štetnika kruške koja ugrožava njenu proizvodnju. U nekim područjima gotovo je dovela do krčenja voćnjaka (Slovenija).

Štetnik ima 4 do 5 generacija godišnje. Zimska forma je tamno-smeđe boje s nekoliko crnih i narančastih pjega. Ljetna forma je svijetlo-smeđa s nekoliko tamnih i narančastih pjega. Prezimljava odrastao kukac, imago u pukotinama kore stabla i grana kruške. Pojavljuje se u rano proljeće, krajem ožujka čim se 2 -3 dana temperatura ustali i dostigne 10°C. Polaže i do 450 jaja u blizini pupoljka, oko pupoljka ili duž nerva lista.

Na jaču pojavu kruškine buhe utječu mnogi faktori među kojima su:

  • osjetljivost sorti,
  • uništavanje korova,
  • uništavanje prirodnih neprijatelja
  • pretjerana gnojidba dušikom
  • brzo prilagođavanje pesticidima.

Simptomi kruškine buhe

Simptomi se uočavaju u lipnju mjesecu kad štete pričinjava ličinka koja se javlja na mladim granama, izdancima i listovima. Ličinka siše sok što izaziva dalji rast mladica i kovrčanje listova, nadalje, listovi se suše i otpadaju.

Strategija borbe protiv kruškine buhe

Kruškina buha luči mednu rosu na kojoj se naseljava gljiva čađavica, na taj način se sprečava proces fotosinteze što utječe na kvalitetu voćke. Ovaj je štetnik vektor prenositelje mikoplazmi što sve dovodi do propadanja kruške.

Na vrijeme obaviti zaštitu

Veliki broj generacija, tj. polaganje većeg broja jaja i velike štete tijekom vegetacije koje pravi, otežava zaštitu kruške od ovog štetnika. Iz tog razloga je važno na vrijeme obaviti zaštitu. Čim se dnevne temperature ustale na 10°C, štetnik izlazi iz pukotina stabla gdje prezimljava i pari te je u tom trenutku potrebno izvršiti tretiranje.

Vrlo je važno zaštitu kruške od ovog štetnika započeti na vrijeme. Zimsko tretiranje je prvo prskanje u fazi mirovanja koje se obavlja kad ženke polažu jaja, a to se obično poklapa s prvim toplijim danima u veljači i to s preparatima Bijelo ulje ili Galmin ili gotovu kombinaciju bakra i mineralnog ulja kad se ujedno vrši i fungicidna zaštita. Drugo tretiranje je u vegetaciji  koje se obavlja u vrijeme masovnog piljenja ličinki poslije opadanja kruničnih listića kad se koriste mnogobrojni registrirani preparati Abastate, Vertimec, Envidor itd. 

Mali je broj insekticida koji imaju djelovanje na kruškinu buhu

"Kruškina buha zadaje iz godine u godinu sve veći problem, sve je teža borba i kontrola ovog štetnika. Veliki broj proizvođača čeka piljenje pa tek onda djeluje. što je već prekasno. Kontrola ovog štetnika zahtjeva jedan ozbiljan pristup, kontinuiranu upotrebu insekticida počev od zimskog prskanja pa do početka ljeta. Mali je broj insekticida koji imaju djelovanje na kruškinu buhu, ni jedan insekticid ne pokriva sve stadije razvoja štetnika što je veliki problem. Stalno praćenje štetnika i ciljano djelovanje na prema stadiju razvoja", naglašava Emir Sejdić, agronom i voćar.

"Veličinu problema doprinosi i loše izbalansirana rodnost stabala, loša i neizblansirana ishrana te neupotreba sredstava za kontrolu prirasta što dodatno komplicira i otežava borbu. U zadnjih par godina samo veliki profesionalci uspijevaju se izboriti s buhom. Moje preporuke su: što bolja izbalansirana ishrana, obavezna upotreba sredstava za kontrolu prirasta i kontunuirana borba od samog kretanja vegetacije. Kvalitetna aplikacija, dobro određene doze s velikom količinom vode“, savjetuje Sejdić. 

Prozračnost krošnji i bubamare - važne agrotehničke mjere

Ovim putem iznosimo mišljenje također agronoma i voćara. Dragan Švraka za naš portal kaže da na sam razvoj buhe jako djeluju vremenske prilike. "U hladnim uvjetima brzina piljenja je jako usporena, dok je u kišnim proljećima samo suzbijanje dosta lakše, što zbog kiše koja ometa rast štetnika što zbog ispiranja medne rose koja je jedan od najvećih problema prilikom aplikacije sredstava.

Također prozračnost dosta utječe na aplikaciju i razvoj štetnika, zbog tog su poželjne jače jesenske rezidbe, a posebno ljetne intervencije na izdancima. Isto tako, održavanje populacije prirodnih neprijatelja, bubamara, može biti važan faktor u suzbijanju te je iz tog razloga jako bitno da se vodi računa o odabiru preparata i količini tretmana", ističe Švraka. 

Pridati pažnju tretiranju jaja

"Što se same zaštite tiče, prvi tretman na prezimljujuće forme može donijeti dobre početne rezultate i tu prije svega mislim na upotrebu mineralnih ulja, ali se mora voditi računa da se ulje koristi u maksimalnim koncentracijama, pa čak i preko tog da bi se dobili neki rezultati. Osobno najveću pažnju pridajem tretiranju jaja da bi se zaustavilo presvlačenje ličinki i da tu radim prekide generacija, da bi zaustavio  stvaranje plodnih imaga. U tu svrhu koristim razne regulatore rasta kao što su Insegar, Laskar, Dimilin, oni su mi dali rezultate, u fazi kad jaja prelaze u narančastu boju, neposredno prije piljenja. I radim regulatore, s tim da ih mijenjam u svakom tretmanu, dok god mogu zaustavljati pojavu većeg broja imaga", detaljno pojašnjava Švraka. A kad, kako kaže, izgubi tu bitku i uoči značajniju populaciju imaga, onda radi razne kontaktne preparate. 

"Oni su najčešće na bazi abamektina, s velikim količinama vode, 1000 l/ha, obavezno u večernjim satima zbog fotolabilnosti aktivne tvari. Ako je došlo do medenja i pokrivanja Psile onda hvatam priliku i radim tretman poslije kiše, posebno poslije pljuska. Tu mislim na dan dva čekanja ne više.

I kao zadnje oružje, za imago koji je pokriven mednom rosom, radim jake sistemike, efikasan je Movento“, zaključio je Švraka. 


Tagovi

Kruškina buha Psilla spp Štetočina Zaštita Simptomi


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u sektoru agrobiznisa. U stalnom kontaktu s poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]