Strategija borbe protiv kruškine buhe

Sigurno je da svakog ozbiljnijeg proizvođača krušaka, i na sam spomen kruškine buhe prođu trnci, tim više što nam je prošla proizvodna godina uz puno vlage i pojačane bujnosti, po pitanju zaštite od kruškine buhe bila izuzetno teška.

Mnogi su proizvođači kiksali, jer je pritisak štetnika bio visok, i uz veliku vlagu, doveo je do prljanja plodova gljivom čađavicom, te do praktično ekonomski bezvrijednih plodova. Nažalost, samo mala nepažnja u kratkom vremenu, (dva do tri dana), može dovesti do prenamnažanja kruškine buhe, pojave starijih stadija L4 i L5, koje su obložene sa mednom rosom i praktično je nemoguće da aktivna tvar dospije do njih i da ih uništi.

Kruškina buha - neprijatelj voćnjaka

Nažalost, u ovom slučaju proizvođač može samo bespomoćno gledati i čekati naseljavanje gljiva čađavica. Kako se ovakve situacije ne bi dešavale, i kako se naši proizvođači ne bi odlučivali na krčenja svojih nasada, potrebno je jako dobro poznavati razvojni ciklus ovog opasnog štetnika. Zbog gore navedenih razloga odlučio sam na jednom mjestu sažeti neke činjenice o načinu života ovog štetnika, njegovom razvojnom ciklusu, te najpogodnijim terminima i najpogodnijim sredstvima za učinkovitu kontrolu ovog štetnika.

Kruškina buha je sitan kukac (2,5-3 mm), s kratkom širokom glavom i velikim očima. Boje su narančasto-smeđe ili smeđe-crvene s crnim pjegama. Glava im je trokutasta oblika. Stražnji par nogu je razvijen za skakanje (samo odrasli skaču).

Direktne štete se ogledaju uslijed sisanja sokova od strane ličinki kruškine buhe, sa plodova, listova i mladih izboja, što rezultira slabljenjem stabala i razvojem sitnih plodova..

Indirektne štete se ogledaju u prenošenju fitoplazmoza, u lučenju medne rose na plodove, listove, i mlade izboje. Na mednu rosu se naseljava gljiva čađavica (genus Capnodium). Listovi pocrne, smanjuje se fotosinteza, slabi biljka, a za jačeg napada i potpuno odumire. Plodovi bivaju prljavi i više nemaju nikakvu ekonomsku vrijednost.

Životni ciklus kruškine buhe

Ključ dobre zaštite je poznavanje životnog ciklusa štetnika. Imaju godišnje četiri do pet generacija, prezimljuju odrasle jedinke zimskih formi, koje se pojavljuju početkom listopada, a prezime na skrovitim mjestima, ispod kore kao individue ili u manjim skupinama. Kada to vrijeme omogući, a to je često već i u siječnju, mužjaci oplođuju ženke koje su spremne za odlaganje jaja.

Glavni činitelj koji utječe na razvoj početka ovipozicije je temperatura. Ona prema Nguyen, 1975, treba dva uzastopna dana biti veća od 10 ºC. Iz jaja odloženih u zimskim mjesecima usporedo sa kretanjem pupova izlaze mlade ličinke, koje se hrane na novim izbojima. Od travnja do lipnja pojavljuju se odrasle ljetne forme, koje odlažu puno više jaja. Ženke odlažu jaja na pupove, mlado lišće, peteljke i vrhove mladica.

Jedna ženka odloži oko 400 jaja (ljetne generacije mogu odložiti do 1.000 jaja, a ličinke se pojavljuju već nakon sedam dana).

Jaja kruškine buhe su svjetlo-žućkaste boje, koja starenjem prelazi u narančastu, a položena su u jedan ili više redova. Ličinke prvog stadija se obično izlegnu tek nakon tri tjedna, a prve kolonije pronalazimo blizu mjesta odlaganja jaja. Ličinke prva tri stadija najčešće sišu sokove s donje strane lišća, a starije ličinke na zelenim mladicama.

Integrirani pristup

Treba provoditi sve mjere koje za cilj imaju smanjenje bujnosti. Bitna je uravnotežena gnojidba, podrezivanje korijena, provođenje ljetne rezidbe, korištenje kemijskih sredstava za smanjenje bujnosti. Najbitnije je smanjiti brojnost prve generacije, te očuvati prirodne neprijatelje (korisne stjenice iz porodice Anthocoridae), koje se najviše javljaju početkom lipnja i u srpnju. U ovom periodu ne treba koristiti sredstva koja štete prirodnim neprijateljima (piretroidi).

Zimsko-proljetna tretiranja

Ova se tretiranja uvijek temelje na širokom spektru djelovanja nekog od piretroida, na prezimjela imaga kruškine buhe. Tretiranje se obavlja sa početkom odlaganja prvih jaja od strane prezimjele populacije kruškine buhe. Dok nije zabranjen, koristio se visoko toksični (4,6-dinitro-o-kresol DNOC) - Kreozan, koji je djelovao i do dva tjedna nakon tretiranja, a imao je i jaki učinak na već odložena jaja i ona koja su odložena neposredno nakon njegove primjene.

Piretroidi su neselektivni (uništavaju prirodne neprijatelje), stoga se upotrebljavaju za vrijeme bubrenja pupova i neposredno nakon otvaranja, pažljivo prateći aktivnost buhe.

Buha će započeti sa odlaganjem jaja kada su bar dva dana u nizu, srednje dnevne temperature iznad 10 ºC. Kasnije u vegetaciji ih ne upotrebljavamo zbog negativnog djelovanja na prirodne neprijatelje. Temeljni cilj ovog tretiranja, je smanjiti populaciju prve generacije kruškine buhe čim više je to moguće. Uspjeh je uvijek veći ako ovo odradimo nakon blagih zima, jer tada gotovo svi odrasli oblici napuste svoja prirodna skloništa, samo je bitno ispravno odrediti trenutak prvog tretiranja. Suprotno ovome, ako je kraj zime praćen sa par zahlađenja, imamo sporadične izlaske imaga i rezultati tretiranja su lošiji.

Kaolinska glina sprečava odlaganje jaja

Mi smo dosta uspješno koristili sredstvo Surround, tretirajući u dva navrata. Prvi puta nakon što su prve jedinke počele odlagati jaja oko pupova u koncentraciji od 5 %, a drugi puta nakon 14 dana ponavljamo tretiranje sa 3 % koncentracijom.

Ovo potkrepljuju i istraživanja (Pasqualini i sur. 2003), kada su uvidjeli da blokni tretmani glinom izazivaju ometanje u prijemu buhe za površinu lista, dovode do prljanja tijela i krila imaga, te on postaje teži i manje mobilan, pa često niti ne uspije doći do pogodnog mjesta za odlaganje jaja.

Pokazalo se prema njihovim istraživanjima da su glinom prekrivene biljke bile gotovo potpuno bez stadija ličinki. Osim kaolinske gline pokazalo se i da primjena mineralnog ulja na prezimljujuća imaga krajem zime daju odlične rezultate po pitanju redukcije broja odloženih jaja.

Proljetno-ljetni tretmani

Tretmani protiv ljetnih generacija uglavnom ciljaju jaja i ličinke. Jaja se najčešće tretiraju sa sredstvima koja rade na principu zaustavljanja sinteze hitina (diflubenzuron i teflubenzuron), ali je ovdje jako bitno da tretman odradimo na svježe odložena jaja (jaja bijele boje), također stradaju i jaja odložena nedugo nakon primjene ovih aktivnih tvari. Izgleda da ova sredstva pokazuju isti učinak dijelovanja kao i standardni psilicidi koje uobičajeno upotrebljavamo. To se objašnjava činjenicom da ova sredstva nemaju negativnog učinka na prirodne neprijatelje kruškine buhe.

Kako god, čini se da je najefektniji način borbe protiv kruškine buhe, tretman na juvenilne stadije (ličinke L1 i L2 stadija). Glavne aktivne tvari za kontrolu kruškine buhe danas jesu abamektin i spiridoklofen, klasični akaricidi. Abamektin je danas glavni nosilac borbe protiv buhe, a spada u skupinu avermektina, koje proizvodi bakterija koja se nalazi u tlu. Streptomyces avermitilis (Lasota & Dybas, 1991).

Glavna aktivnost abamektina, usmjerena je prema mladim stadijima ličinki, a tek sekundarno na odrasle oblike. Najbolji se rezultati odrađuju kada se ide u fazi dok je glavnina jaja žute boje.

Abamektin ima translaminarno djelovanje, i dobar učinak se postiže ako mu se dodaju mineralna ulja, jer se tada može znatno duže zadržati na biljci. U praksi se često pokazuje da samo jedan tretman odrađen u pravo vrijeme protiv druge, ljetne generacije može značajno spriječiti širenje buhe i zadržati ju ispod granice ekonomske štetnosti.

Spirodiklofen ometa sintezu lipida u ciljanoj skupini, i noviji je kemijski spoj. Izvorni način djelovanja ove aktivne tvari igra ključnu ulogu u rotacijskoj strategiji obrane od kruškine buhe, zajedno sa abamektinom, i na taj način možemo znatno umanjiti pojavu rezistentnosti. Najbolji je učinak kada se cilja na žuta jaja nekoliko dana prije nego se ispile ličinke. Mineralno ulje može poboljšati djelovanje ove aktivne tvari. U uvjetima manjeg pritiska ovog štetnika i jedno tretiranje može dobro djelovati, dok preostale štetnike zbog smanjene populacije mogu riješiti i predatori. Ipak generalno gledajući, još uvijek je abamektin najučinkovitija aktivna tvar u borbi protiv kruškine buhe. Nova a.t. koja bi mogla pomoći u kontroli je spirotetramat, koji ima isti način djelovanja kao i spirodiklofen, osim što još pokazuje odlično djelovanje na buhe koje sišu na vrhovima ljetnih izboja.

Zaštita od kruškine buhe

Na osnovu svega navedenoga čini se najpovoljnije koristiti za zaštitu od kruškine buhe integrirani pristup, koji uključuje slijedeće:

• Monitoring životnog ciklusa razvoja buhe
• Smanjenje bujnosti korištenjem potrebnih agro i pomotehničkih mjera (uravnotežena gnojidba, retardanti rasta, podrezivanje korijena, zelena rezidba)
• Zimsko tretiranje mineralnim uljima prije kretanja vegetacije
• Zimsko-proljetno tretiranje nekim od piretroida u trenutku početka odlaganja jaja, a prije nego što postanu aktivni prirodni neprijatelji
• Primjena kaolinske gline u trenutku polaganja prvih jaja i zatim ponoviti nakon dva tjedna (Surround-S)
• Primjena insekticida iz skupine regulatora razvoja kukaca na tek odložena jaja (bijele boje) + korištenje mineralnog ulja kao okvašivača
• Prve mlade ličinke nakon cvatnje rješavati korištenjem a.t. acetamiprid ili a.t tiametoksam u povišenoj koncentraciji, jer osim buhe suzbijaju i lisne uši i osice
• Prva slijedeću primjenu na jaja i mlade ličinke treba odraditi u trenutku faze žutih jaja, neposredno prije izlaska mladih ličinki, uz pomoć abamectina + mineralno ulje
• U slijedećim potrebitim zaštitama rotirati insekticid na bazi spiridoklofena sa insekticidom na bazi abamektina, kako bi izbjegli pojavu rezistentnosti + upotreba mineralnog ulja
• U jesenskom tretiranju moguće je upotrebom sredstva na bazi piretroida umanjiti prezimljujuću populaciju kruškine buhe, pritom pazeći da ne uništimo populaciju prirodnih neprijatelja
• Kada idemo sa mineralnim uljem, tada ne idemo sa sredstvima na osnovi kaptana i ditanona zbog izbjegavanja moguće fitotoksičnosti.