Krečenje voćaka: Treba li pričekati da opadne lišće?

Krečenje voćnih stabla je agrotehnička mjera koja izaziva dosta polemika. Treba li uopće pristupiti tom poslu? Kada ga napraviti?

Možemo biti sigurni u jedno, a to je da pored dekorativne funkcije ima i zaštitnu jer stabla štiti od patogena, uzročnika bolesti, štetnika i promjenjivih utjecaja okoliša. 

Dva termina

Višestruka je korist. Pored toga što štiti stablo od štetnika, patogena, promjenjivih uvjeta, ono dezinficira površinu i pomaže u liječenju rana. Posebna je uloga u zaštiti od opekotina od sunca koje nastaju kada drveće još nije prolistalo. Postoje dva termina kada obavljamo ovu mjeru, jesen i rano proljeće. Oba imaju svoje prednosti i mane.

U jesenskom terminu je potrebno pričekati da opadne lišće, a temperatura zraka padne ispod 5ºC. Tretirana stabla će biti zaštićena od naglih promjena temperature i stvaranja ledene pokorice. Smanjuje se broj štetnika jer djeluje na one koji prezimljavaju na površini ili ispod kore debla i grana, isti slučaj je i s uzročnicima bolesti.

Kao mane jesenskog tretmana možemo navesti da treba paziti da se ne provodi u kišnom razdoblju, jer će kiša isprati smjesu koju smo nanijeli. Ne primijenjuje se na mladim stablima, jer je njihova kora tanka. O pripremi osnovne vapnene smjese pisali smo ranije. 

U proljetnom razdoblju krečenje treba obaviti prije kretnja vegetacije, prije listanja ili cvatnje. Prvenstvena mu je namjena da štiti stabla od ranog zagrijavanja, opekotina, pucanja kore, proljetnog mraza. Sprječava rano kretanje vegetacije, jer bijela površina upija manje topline. Tako voćke kasnije cvatu i mogu izbjeći kasne proljetne mrazeve. Djeluje i protiv prezimjelih štetnika. Često je nadoknada jesenskom tretiranju, ako ga nismo stigli odraditi ili kada je kiša isprala masu.

Nedostatak je što treba paziti na kratkoću optimalnih uvjeta provođenja ove mjere i što ako zatopli jer stabla brzo počinju s vegetacijom, a tada smo već zakasnili. Krečenje kada voćke prolistaju ili procvjetaju osim dekorativnog nema drugog djelovanja.

Na što treba paziti?

Odaberite suh i vedar dan da obavite ovaj posao. Temperatura zraka ne smije pasti ispod 0ºC, ali ne treba biti ni iznad 5ºC. Optimalna je između 2 i 3ºC. Kora debla i račvišta prve etaže grma se treba dobro očistiti četkanjem. Oko stabla se postavi najlon ili cerada jer će zajedno s komadima kore pasti i štetnici, njihovi prezimljujući oblici. Sve sakupimo i uništimo, najbolje zapaliti.

Zašto je krečenje stabla u velikim voćnjacima rijetko?

Čišćenje se obavlja četkom, drvenim lopaticama ili tupim nožem kojim ne možemo zarezati koru. Smjesa se nanosi četkom ili valjkom, što je najprikladnije za amaterske voćnjake s malim brojem stabala. U intenzivnim nasadima koriste se razni raspršivači, prskalice, ali smjesu moramo dobro procijediti kako ne bi došlo do zagušenja dizni.

Krečimo deblo, račvište prve etaže i osnovu granu. Najveću pažnju posvetite račvištu, mjestu gdje se grane odvajaju od glavnog stabla, jer se na tom dijelu sakuplja najviše štetnika da prezime.