Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krečenje voća
  • 15.12.2022. 12:00

Zašto je krečenje stabala u velikim voćnjacima rijetko?

Nije lako okrečiti deblo ili oprskati cijelo stablo zbog čega je u velikim voćnjacima ova mjera vrlo rijetka.

Foto: Bojan Kecman
  • 7.074
  • 422
  • 1

Velike površine pod voćnjacima nisu lake za održavanje. Počevši od rezidbe, prskanja, pa do zaštite stabala. U zimskom razdoblju, ukoliko se ne želi obaviti tretman stabala vapnom, mogu se koristiti i neka druga sredstva.

Ipak, krečenje voćki predstavlja jednu od najvažnijih mjera koja bi trebalo obaviti nakon završetka vegetacije, a prije dolaska niskih temperatura.

Koristiti prskalice s pištoljima

Važna je za zaštitu voćaka od jačeg napada štetnika, tj. kukaca i bolesti, u proljeće naredne godine. Da svima bude jasno, nije lako okrečiti deblo ili oprskati cijelo stablo zbog čega je u velikim voćnjacima ova mjera vrlo rijetka.

Važna mjera za zaštitu voćaka od jačeg napada štetnika

Često dolazi do začepljenja dizni jer se vapno, ako nije dobro procijeđeno taloži na dnu atomizera, iako mješači non-stop rade. Da bi se pokrila cijela voćka potrebno je ići s jačom dozom vapna, najčešće 25-30 kilograma na 440 do 500 litara vode.

Najbolje je koristiti ratarske prskalice za kukuruz s pištoljima jer se tako postiže bolja pokrivenost stabla. Iako je ovaj posao naporan, naročito u velikim voćnjacima, prednost je što je vapno jeftinije u odnosu na npr. Bordošku juhu, koja je u tekućem stanju i u sebi ima kombinaciju bakra i vapna. Ujedno, moguće je da će se naći na popisu nedozvoljenih sredstava.

Kalibracija prskalica ključna za smanjenje doze pesticida

Ako se vapno koristi uz dodatak kuhinjske soli, zbog boljeg prianjanja i sumpora, opet mu je cijena niža u odnosu na tekuća sredstva, a osim Bordoške juhe koriste se i ostala sredstva kao što su Cuprablau, Nordox itd.

Posao od studenog do veljače

Kako bi jeftinije prošli voćari ova sredstva posljednjih godina mahom koriste u proljeće, a u jesen ili ranu zimu, nakon prihrane voćaka, idu s tretmanom insekticidima i fungicidima kako bi smanjili potencijal štetnika za narednu godinu.

Ako se vapno koristi uz dodatak kuhinjske soli, opet mu je cijena niža u odnosu na tekuća sredstva

Jedan od voćara koji ima veće površine, a ipak radi krečenje je Darko Milošević iz Tutnjevca kod Ugljevika u susjednoj BiH koji svoje voćke, odnosno, kompletna stabla, tretira vapnom. Kaže nam, kako to najčešće radi u veljači jer koštičave voćke tada kreću u vegetaciju. Tretman se može odraditi i u studenom ili prosincu, ali bi u slučaju jačih padalina, došlo do slabijeg ili jačeg ispiranja s površine stabala i bilo bi poželjno ponoviti tretman ponovo u veljači.

Krečenje u travnju najgora odluka

Definitivno je da krečenje u jesen ili zimu daje rezultate jer se smanjuje populacija štetnih insekata, npr. kruškine buhe. Najgore je da se radi u travnju kada je vegetacija uveliko počela, konkretno, bubrenje pupoljaka. Tada, zaista, ono nema nikakav efekt jer je korijenov sustav uveliko aktivan i transportira hranjive tvari u nadzemni dio stabla.

Ipak, ogroman broj voćara koji imaju manje stabala, naročito u seoskim područjima, voćke kreči u proljeće i nikako se ne mogu nagovoriti da to ne čine. Često dolazi i do paleži pupoljaka jer je sloj vapnana pupoljku predebeo i ne može doći do njegovog razvoja. 

Deblo je najbolje krečiti u studenom ili prosincu

U slučaju da se ne želi obaviti prskanje kompletnih stabala može se učiniti i krečenje samo debla, sve do prvih ramenih grana. Deblo je najbolje krečiti u studenom ili prosincu i, po potrebi, u veljači ako se u velikoj mjeri vapno ispere s kore.

Smjesa je poznata - pet kilograma gašenog vapna, 250 grama sumpora i soli. I na ovaj način doći će do kasnijeg kretanja vegetacije što može biti ključno u slučaju pojave kasnih proljetnih mrazeva. U ovoj godini upravo su ti mrazevi oštetili šljivu, najviše požegaču, zatim pojedine sorte jabuka i krušaka u nizinama.


Tagovi

Krečenje voća Palež pupoljaka Sumpor Kuhinjska sol Vapno Veliki voćnjaci


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]