Kalibracija prskalica ključna za smanjenje doze pesticida

Plan EU je da se do 2030. godine, za 50 posto, smanji upotreba opasnih pesticida u poljoprivredi.

U vezi s tim kao jedna od mjera na šta se posljednjih godina naročito obraća pažnja je pregled, odnosno, inspekcija opreme koja se koristi za tretmane za zaštitu bilja. 

Uštede i do 2.000 €/ha

Konkretno, riječ je o atomizerima koji se koriste u voćarskim kulturama i samohodnim prskalicama za primjenu zaštitnih sredstava u ratarstvu. Sve se kontrolira - od ispravnosti mehaničkih dijelova, kardana, radnog tlaka, čistoće tanka, filtera, mješača, izboru dizni, njihovoj visini od tla i međusobnoj udaljenosti, do što manjeg zanošenja zaštitnog sredstva od posljednjeg reda, kako bi se, u što manjoj mjeri, zagadio okoliš.  

"Sve navedeno ima za rezultat da su smanjene količine vode i doze pesticida koji se koriste u voćarstvu i ratarstvu, a koje konkretno u voćnjacima, iznose i do 2.000 eura po hektaru", kaže professor Emilio Gil iz Odjela za inženjerstvo i biotehnologiju s Politehničkog sveučilišta u Kataloniji. Ovaj stručnjak trenutno radi na dva projekta INNOSETA i OPTIMA u kojima ispituje mogućnosti za poboljšanje tehnologija rada prskalica.

Prema njegovim riječima najbolji rezultati kod prskanja ratarskih kultura postižu se kada su dizne na visini od 35 do 50 centimetara iznad zemlje, a njihov međusobni razmak na grani prskalice je 50 centimetara. Standard je i da su podešene na kut od 110^o kako bi došlo do preklapanja sa susjednim diznama i kako bi se omogućilo ravnomjerno nanošenje sredstva na svaku biljku i međuredni prostor između njih. Skoro da nema gubitka zaštitnih sredstava u krajnjim redovima parcela.

Dosavina – aplikacija za voćare

Gil je jedan od kreatora aplikacije "Dosavina" kojom se, za voćarske kulture, mogu izračunati optimalni parametri za radni tlak strojeva, brzinu kretanja, broj i tip dizni. Također, uzima u obzir i širinu redova, međuredni razmak, veličinu listova i visinu do koje se protežu listovi. Sve to dovodi do optimalne količine vode i pesticida koji će se upotrijebiti u nasadu.

On navodi i da će se u narednom periodu dronovi sve više koristiti u zaštiti biljaka od bolesti i štetnikaa jer imaju širok spektar djelovanja. Od toga da termalnim kamerama mogu snimati lisnu masu i uočiti mjesta u nasadu ili polju gdje je potrebno prskati pesticidima do samog prskanja parcela s njima.

Za što se sve mogu koristiti dronovi u poljoprivredi?

Istraživanja se provode širom Europe i već se razrađuju direktive za njihovo korištenje, ističe Gil. Na kraju, dronovi se u Izraelu već koriste za berbu jabuka.

Nova istraživanja u vinogradarstvu

Profesor Paolo Balsari sa Sveučilišta mehanike u Torinu također sa svojim timom radi na efikasnijoj primjeni pesticida u vinogradima. Kreirali su prskače sa diznama koji se u vinogradima postavljaju na svakih pola metra, na posljednjoj žici, neposredno ispod posljednjih listova.

"Cilj je da se zaštitno sredstvo raspoređuje bočno i malo iznad posljednje žice kako bi se spriječilo gubljenje sredstva između redova. Mana je što je teško odrediti dozu i koncentraciju zaštitnog sredstva, kao i to što, za sada, sustav košta 7.000 eura po hektaru, ali nadamo se da ćemo ga usavršiti u narednom periodu", precizira Balsari. 

Predstavljanje ovih inovacija održano je u Torinu na BTSF seminaru o inspekciji i kalibraciji opreme koja se koristi za zaštitu biljaka, na kojem su bili prisutni predstavnici osam europskih zemalja.