Kako suzbiti Drosophila suzukii, octenu mušicu ploda?

Drosophila suzukii (octena mušica ploda) je vrlo štetna voćna mušica podrijetlom iz istočne Azije. U Europi je prvi put registrirana 2009. godine i to u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj. Prva pojava octene mušice ploda u Hrvatskoj zabilježena je 2010. godine. Za razliku od drugih voćnih mušica, ova vrsta polaže jaja isključivo u zdrave plodove voća koji su u fazi zrenja.

Dejan Mujakić, stručnjak za zaštitu bilja, ističe da ishranom ličinki unutar ploda nastaju najveće štete. Za svega nekoliko dana i plodovi se mogu u potpunosti dezintegrirati. Infestirani plodovi su podložni i napadu raznih patogena uzročnika truleži. U okviru jednog ploda može se razvijati i hraniti više ličinki ove mušice.

Mamci od plastične ambalaže služe za praćenje i ulov octene mušice ploda

Voćna mušica može biti i ograničavajući faktor za izvoz voća

Prisustvo Drospohila suzukii može biti i ograničavajući faktor za izvoz našeg voća. Voćna mušica napada veliki broj vrsta jagode, maline, smokve, vinovu lozu i drugo voće. Ona može napraviti velike štete na voću neposredno prije berbe, ali i nakon toga. Poslije polaganja jaja neposredno ispod pokožice ploda, bijele ličinke se kreću u dubinu ploda čime razaraju njegovu unutrašnjost. Plodovi postaju mekani i gube na tržišnoj vrijednosti. Oštećeni plodovi vrlo brzo propadaju na mjestu gdje se ličinke hrane. Na oštećene plodove naknadno se nasele i različiti sekundarni paraziti (gljivice i bakterije), koji uzrokuju razne truleži.

Ovaj štetnik tijekom godine može razviti i do petnaest generacija

Odrasle jedinke voćne mušice su veličine oko 3 mm. Od ostalih mušica razlikuju se po tome što ženke imaju izraženu leglocu u obliku pile, a mužjaci tamne pjege na prednjim krilima i dva češlja na prednjim nogama. Jaja su bijela, ovalna, veličine 0,6 mm. Ličinke su bijele, muholike prolaze kroz tri razvojna stadija, a veličina im se kreće do 4 mm. Lutka je smeđe boje, veličine 3 mm.

"Ovaj štetnik ima vrlo veliki potencijal za razmnožavanje. Tijekom godine može razviti i do petnaest generacija. Jedna ženka položi jedno do tri jajeta u plod, a tijekom života položi oko 360 jaja. U jedan plod može više ženki položiti jaja i u njemu se može razvijati od 60 do 70 ličinki. Odrasle jedinke prezimljavaju," kaže Mujakić. 

Prema njegovim riječima praćenje Drosophili suzukii putem lovnih mamaca od ključnog je značaja za kontrolu ovog štetnika. "U tu svrhu koristi se klopka koja u sebi sadrži atraktante," priča Mujakić.

Uklanjanje i spaljivanje plodova je obavezna mjera

Postavljanje velikog broja klopki za masovno izlovljavanje koristi se s ciljem da se smanjenjem broja kukaca umanji trenutna šteta i tako obavi redukcija broja adulta za prezimljavanje. U monitoringu se mogu koristiti klopke napravljene od plastičnih boca s crnim vinom, jabučnim octom i nekoliko kapi deterdženta. Neophodno je skratiti interval branja plodova u cilju što bržeg njihovog sklanjanja s njive. Provođenje sanitarnih mjera je stalan i obavezan dio u borbi protiv ovog štetnog organizma.

"Ostavljanjem zaraženih plodova na stablu doprinosi povećanju broja odraslih i drastičnom umnožavanju broja kukaca. Uklanjanje i spaljivanje plodova je obavezna mjera. Također se moraju kontrolirati gajbice i druge opreme u kojoj se mogu zadržati plodovi s ličinkama i prenositi iz jedne regije u drugu", kaže Mujakić. 

Obavezna je kako je dalje rekao i higijena rubova parcela u kojima se nalaze divlje kupine i druge biljne vrste koje mogu biti domaćini ovom štetniku. "Kemijske mjere kontrole mogu doprinijeti smanjenju broja odraslih kukaca, ali ne i jaja i ličinki koji su oštećeni u plodu. Ova mjera ima ograničeno djelovanje, a u našoj zemlji ne postoje registrirani insekticidi za suzbijanje Drasophili suzukii," naglašava Mujakić.