Kako i zašto orezivati korijenje voćaka?

U intenzivnoj voćarskoj proizvodnji, posebno u proizvodnji jabuke, kruške i trešnje, jedna od preporučenih pomotehničkih mjera je rezidba korijena, odnosno prikraćivanje žila korijenovog sustava..

Cilj je prvenstveno smanjenje bujnosti stabala, jer se reducira apsorpcijska površina korijena, ali ova mjera doprinosi i porastu diferenciranja (formiranja) cvjetnih pupoljaka. Rezidba korijena može se obaviti s jedne strane ili rjeđe s obje strane rednih stabala u jednoj godini.

Izvodi se pomoću specijalnog noža za prikraćivanje korijenovog sustava, montiranog na traktoru i na udaljenosti od 30 do 40 cm ili 40 do 60 cm od korijenovog vrata stabla, odnosno reda stabala, na dubini do 30 cm.

Kada je vrijeme za prikraćivanje?

Preporuka je da se ova pomotehnička mjera primijeni na samom kraju vegetacije (najčešće u studenom) ili pred početak naredne vegetacije (u ožujku). Rezidba korijena pred kraj intenzivnog porasta mladica, tijekom vegetacije, može izazvati negativne posljedice koje se prvenstveno odnose na visinu prinosa i kvalitetu plodova u tekućoj i narednoj vegetaciji.

Danas se najčešće primjenjuje u suvremenim nasadima jabuke, trešnje i kruške.

Sadnja voćki: Treba li prikraćivati korijenje i nadzemni dio sadnica?

Da bi bila uspješna, kod jabuke se mora iskombinirati s odgovarajućom rezidbom - duga rezidba i drugačijom agrotehnikom. Zarezivanje korijena se često primjenjuje pri uzgoju jabuke pod protugradnom mrežom, čime se smanjuje vršni rast provodnice prije nego što dostigne visinu mreže.

Često posljedice budu i sitniji plodovi. I ovu mjeru rezidbe korijena treba prilagoditi lokaciji (zemljište, klima, navodnjavanje) i sorti (krupnoplodne ili sitnoplodne sorte, u ovom slučaju jabuke).

Učinci rezidbe korijena

Osim navedenog, rezidba korijena daje nam sljedeće rezultate:

• Utječe na smanjivanje alternativne rodnosti, kao i na diferencijaciju cvjetnih pupoljaka. Rezidbom korijena moguće je poništiti negativan utjecaj plodova na diferencijaciju cvjetnih pupoljaka i ostvariti redovniju rodnost;
• Doprinosi stabilnijem i boljem prinosu;
• Omogućava intenzivan rast zapremine žiličastog korijena - apsorpcija željeza i cinka u samim plodovima jabuke nije u direktnoj vezi samo s dužinom korijena, nego i s volumenom žiličastog korijena;
• Omogućava lakše usvajanje mineralnih hraniva (dušik, fosfor, kalij, kalcij, bakar, magnezij, cink, mangan) koja su neophodna za rast i razvoj biljke (ploda).

Kako je obaviti?

Za rezidbu korijena koristi se oštri nož pričvršćen na radni dio traktora. Nož može biti ravan ili zakrivljen.

Kod jabuke se primjenjuje tehnika i dubina zarezivanja najčešće 30 do 50 cm unutar međurednog prostora - s jedne ili obje strane reda, a dubina reza je 25 pa čak do 40 cm, najčešće na dubini zemljišta od 30 cm.

Osim u studenom i ožujku-travnju, izuzetno se može izvesti sredinom ili krajem lipnja u slučaju kada je malo zametnutih cvjetova (na primjer alternativno ili naizmjenično rađanje) i kod krupnoplodnih sorti. Također, u godinama dobrog zametanja cvjetova i kod sorti srednjih i krupnih plodova (naročito ako nema mogućnosti navodnjavanja).

Negativni efekti?

Rezidbu korijena, kao i nadzemnog dijela, treba provoditi stručno i u pravo vrijeme, jer se pokazala efikasnom za smanjenje vegetativnog rasta, ali je zabilježen i negativni efekt na masu ploda i sam prinos.

Naime, ne daje jednake rezultate u svim godinama. U principu, rez korijena dobro je provesti u godinama niže rodnosti, a veće bujnosti. Loše provedena (u pogrešno vrijeme ili prejako) može imati za posljedicu prejako smanjenje volumena korijena, a time i prejako smanjen rast, veliki udio manjih plodova, a može uzrokovati i jaku mrežavost plodova.

U sušnim godinama moguć je i stres od suše. U svakom slučaju potrebna je konzultacija stručnjaka i oprez da ne bi došlo do neželjenih posljedica.