Kada je pravo vrijeme za rezidbu voćki i kako se ona obavlja?

Rezidba voćnih stabala je obavezna mjera održavanja koja će nam pomoći da imamo zdrava stabla, dobar i kvalitetan urod. Započinje sadnjom voćnih sadnica i tijekom tri do pet godina ima za cilj formiranje uzgojnog oblika. Poslije tog razdoblja, orezivanje nam omogućava da održavamo zadani uzgojni oblik, reguliramo odnos između rasta i rodnosti, kao i obavljamo sanitarnu rezidbu kada je potrebno.

Redovno orezivanje će omogućiti krošnji "da diše", odnosno orezana lisna masa će imati bolju ventilaciju i prolazak svjetlosti kroz centralni dio. Na taj način ćemo smanjiti pojavu bolesti i napad štetnika, a omogućiti obilnije formiranje rodnih pupoljaka i veći urod.

Kod novozasađenih voćnih sadnica, rezidba se obavlja neposredno poslije sadnje, bilo da se radi o prikraćivanju sadnice ili bočnih grana. Kakav zahvat ćemo napraviti ovisi od vrste voća, sorte i uzgojnog oblika.

Uskoro se kreće sa sanitarnom rezidbom

U pravilu, s ovom agrotehničkom mjerom možemo započeti kada opadne lišće. Međutim, ako imate manji broj drveća bolje je pričekati proljeće i trenutak neposredno prije kretanja vegetacije. Velike plantaže orezuju se tijekom jeseni jer je to obiman posao. Za vlasnike amaterskih voćnjaka ili samo nekoliko stabala na okućnici, najbolje je da pričekaju početak proljeća. Tijekom jeseni se može odraditi sanitarna rezidba koja će pridonijeti zdravlju drveća. Uklanjaju se sve suhe i slomljene grane, kao i one s vidljivim simptomima oboljenja ili napada štetnika.

Pravilna rezidba voćaka: pratite uzgojni oblik i dobit ćete plodno stablo

Zimsku rezidbu najbolje je obaviti krajem veljače ili tijekom ožujka, prije kretanja vegetacije. Ne znamo kakva će zima biti, hoće li doći do izmrzavanja rodnih pupoljaka i grana. Može se dogoditi da se odreže sve što je suvišno, a zima bude vrlo hladna. U tom slučaju kao posljedicu imamo izmrzavanje grana i rodnih pupoljaka, a nema rezervnih grana ni pupoljke. Bolje je stoga s ovom operacijom pričekati do ranog proljeća. Tada možemo provjeriti koliko je pupoljaka i grana izmrzlo, koliku dužinu grane ćemo ukloniti. Obično smrzavaju vršni pupoljci i vršni dio grane. Na taj način može se spasiti rodni potencijal voćnog stabla i održati uzgojni oblik.

Prilikom njenog obavljanja, važno je ukloniti sve vodopije, vertikalne grane. Vodopije su vegetativni prirast i na njima neće doći do razvoja rodnih pupoljaka. One su snažne i oduzimaju hranu i vodu na uštrb manjeg formiranja rodnih pupoljaka i samim tim umanjuju rodni potencijal. Uklanjaju se i grane koje se preklapaju, odnosno zasjenjuju ostale. One koje rastu prema unutra odrežite jer će dovesti do zagušenosti središnjag dijela krošnje.

Dezinficirajte alat i izbjegnite lomljenje grana

Alat koji se koristi mora biti naoštren kako ne bi došlo do cijepanja grana. Kod svakog stabla prije rezidbe potrebno je obaviti dezinfekciju alata. To možemo obaviti pomoću alkohola ili upaljača. Dovoljno je da njegovim plamenom prijeđemo preko oštrica. Time ćemo spriječiti prenošenje uzročnika bolesti s jednog stabla na drugo, posebno kada je riječ o virusnim i bakterijskim zarazama.

Kakve škare za rezidbu je najisplativije kupiti?

Prilikom orezivanja debljih grana potrebno je rez premazati voćarskim voskom. Svaki rez je ujedno rana i što prije ona zaraste ili bude premazana voskom, spriječit će se prodor patogena i napad štetnika.

S navedenom agrotehničkom operacijom ne treba zakasniti i pristupiti joj kada je već vegetacija krenula jer će to izazvati šok voćnog stabla.