Hladna i vlažna proljeća donose moniliju dunje – kako ju spriječiti?

Monilija dunje jedna je od najrazornijih bolesti dunje na svijetu. U mediteranskoj regiji gubici prinosa mogu doseći i do 90-95 posto. Ovaj patogen zarazi cvjetove, kolonizira lišće, izdanke i mlade plodove dunje, uzrokujući smeđi palež lišća i izdanaka, kao i truljenje plodova.

Truljenje zrelih plodova dunje mogu uzrokovati i druge vrste iz roda Monilinia kao što su: M. fructigena, M. fructicola, M. laxa, M. polystroma. Bolest se intenzivno javlja kada su proljeća hladna i vlažna.

Simptomi bolesti

List se prvo zarazi, a simptomi su vidljivi vrlo rano u obliku nekroze koja ga zahvaća od baze duž žila, prema rubu, što završava nekrozom cijelog lista. U vlažnim uvjetima patogen sporulira na površini tkiva i vidljiv je kao sivkastobijela prevlaka, posebno duž žila. S vremenom listovi pocrne i uvijaju se od vrha prema bazi.

Pojavu prati specifičan miris plijesni koji privlači kukce koji doprinose širenju konidija na cvjetovima. Zaraza cvijeta događa se preko tučka, gdje, kroz karpelu, patogen dospijeva do novopostavljenih plodova. Njegov razvoj se zaustavlja, plod prvo omekša, a zatim stvrdne, trune, pretvara se u "mumiju" i otpada. Svi zaraženi plodovi propadaju, a mumificirani su izvor inokuluma za infekcije sljedećeg proljeća.

Patogen M. linhartiana (sinonim Monilia cydoniae) formira konidije boje limuna u redovima na oboljelim listovima dunje. Jedan red se obično sastoji od 30 konidija. Oni sadrže i male mikrokonidije. Sporangij gljivice formiraju se pojedinačno ili u skupinama, na mumificiranim plodovima koji prezimljuju na ili u tlu.

Životni ciklus

Navedeni patogen kolonizira lišće, izdanke i mlade plodove. Životni ciklus ove gljivice usko je povezan s fazama razvoja biljke. Prezimljuje u pseudoklerotijama - okruglim tijelima s isprepletenim gljivičnim hifama (na mumijama plodova) ili miceliju u pupcima. Primarne infekcije uzrokuju askospore koje se oslobađaju iz apotecija nastalih na mumijama u rano proljeće u vrijeme pucanja pupova.

Askospore zaraze mlade listove i uzrokuju njihovu nekrozu počevši od baze glavnih lisnih žila. Infekcija se brzo širi jer gljivica dopire do mladih listova kroz peteljke i uzrokuje njihovo isušivanje. Konidije se stvaraju na zaraženim dijelovima i uzrokuju sekundarne infekcije koje se onda javljaju na mladim plodovima putem tučka. Zaraženi plodovi mumificiraju se i ostaju visiti ili padaju na tlo. Konidije se ne stvaraju na njihovoj površini.

Monilija: Sušenje voćnih stabala nemojte zamijeniti s oštećenjem od mraza

Zdravi i dobro razvijeni plodovi nisu podložni infekciji.

Ukoliko gljivica prezimi micelijom u pupoljcima, onda se na njoj razvijaju konidije koje mogu izvršiti primarne zaraze.

Suzbijanje

Sanitarne mjere, koje uključuju uklanjanje mumificiranih plodova i zaraženog lišća, mogu značajno smanjiti količinu inokuluma prisutnog u nasadu. Kemijske mjere usmjerene su na zaštitu lišća fungicidnim tretmanima protiv primarnih infekcija odmah nakon pucanja pupova i na početku listanja. Druga faza uključuje zaštitu cvjetova i mladih plodova od sekundarnih infekcija. Preporučuju se proizvodi na bazi ciprodinila, triflorina, trifloksistrobina, pirimetanila i fenheksamida.

Kako bi se suzbio ovaj patogen, preventivne mjere suzbijanja su:

• sakupljanje i uništavanje zaraženih plodova;
• suzbijanje insekata radi sprječavanja oštećenja plodova;
• uklanjanje i spaljivanje suhih grana;
• adekvatna rezidba radi poboljšanja ventilacije krošnje.