Monilija: Sušenje voćnih stabala nemojte zamijeniti s oštećenjem od mraza

Često na voćnim stablima već u proljeće primjećujemo sušenje grana. Pogođene su jabuka, breskva, dunja, kruška, marelica, trešnja, višnja i badem. Radi se o razornoj bolesti koja može potpuno uništiti voćna stabla.

Izazivaju ju gljivice iz roda Monilia. Najčešće se radi o Monilia cinerea koja izaziva infekciju na koštičavim voćnim vrstama, zatim M. fructigena koja napada jabuku i M. cydonia koja je vezana za dunju.

Infekcija monilijom

Do infekcije dolazi u periodu cvjetanja, a širenju pogoduje vlažno vrijeme s vlažnošću od 95 do 100 posto i temperatura od 15 do 20ºC. Period inkubacije traje oko dva tjedna. Prvi simptomi se javljaju na cvjetovima i listovima koji mijenjaju boju, postaju smeđi, venu i suše se. Obično se prvi simptomi zamjene s oštećenjem od mraza. Na većim granama dolazi do pojave smole i one na kraju odumiru.

Kada je vrijeme kišno i toplo, na stabljikama i peteljkama listova na donjoj strani se stvara bijela prevlaka sa sporama gljivice koje vjetar ili insekti prenose na zdrava stabla.

U kasnijim fazama razvoja biljaka simptomi se javljaju na plodovima. Kao rezultat razvoja infekcije meso ploda posmeđi, omekšava, dobiva alkoholni okus, a na površini se javljaju sklerocije. Česta je pojava da zaraženi plodovi ostaju na stablu i mumificiraju se.

Zaštitne mjere

Kada se na voćnim stablima uoče simptomi monilije potrebno je odmah poduzeti mjere kako bi se spriječilo njeno širenje. Zaražene grane, listove i plodove je potrebno sakupiti i spaliti.

Infekcija je takvog karaktera da je potrebno djelovati svake godine kako bi zaštitili stabla. Bitno je provođenje preventivnih mjera. Birajte otporne sorte.

Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na gustoću. Treba izbjegavati pregustu sadnju i birati položaje s dobrom cirkulacijom zraka. Tako ćemo osigurati brzo sušenje površine biljaka poslije padalina ili rose. Suzbijati štetnike koje oštećuju deblo i grane. Spriječiti mehanička oštećenja, jer rane predstavljaju ulazna vrata infekciji. Redovno provoditi rezidbu i uklanjati suhe, oštećene grane i mumificirane plodove. Održavati higijenu voćnjaka.

Kod upotrebe kemijskih fungicida preventivne tretmane treba započeti poslije berbe i prije početka cvjetanja. Za tretiranje prije cvjetanja koriste se preparati na bazi bakra, dok se za tretiranje u fazi cvjetanja, odnosno neposredno pred otvaranje cvjetnih pupoljaka, koriste dozvoljena sredstva. Sljedeće preventivno tretiranje provodi se odmah nakon precvjetavanja, a u ljetnom terminu je potrebno ponoviti ga još jedan do dva puta.

Od narodnih preparata često se koristi tretiranje višnje otopinom joda.

Deset kapi joda se otopi u 10l vode. Dobivena otopina se koristi kada je plod veličine zrna graška i ponovi za tri dana.