Pretraga tekstova
Osim zaštitne uloge, izborom boje utječemo na kvalitetu plodova, njihovo zametanje i tempo dozrijevanja. Koja je boja za što?
Protugradne fotoselektivne mreže imaju mogućnost mijenjanja kvalitete svjetlosti koja prodire u voćnjak. Izborom različite obojenosti direktno utječemo na procese koji se odigravaju unutar voćnih stabala i poboljšavamo njihovu produktivnost, sastav i boju plodova.
Ovisno od pigmentacije i tipa pletenja možemo utjecati i na intenzitet rasta, krupnoću plodova, termin sazrijevanja, odnosno berbe. Osim što filtriraju određen dio sunčevog spektra, one raspršuju svjetlost i regulraju temperaturu i mikroklimu.
Osnovna uloga je zaštita voćnjaka od tuče, vjetra, jake kiše, preintenzivne osvjetljenosti, ptica, kukaca. Kombiniranjem boje i načina pletenja niti različitih debljina i materijala određujemo njihovu namjenu. Mogu biti različitih boja, a to su: siva, plava, žuta, zelena, crvena, narančasta, ljubičasta, fluorescentne. Biramo ih prema fiziološkim procesima na koje želimo utjecati.
Plave i ljubičaste djeluju na sintezu proteina i cvjetanja. Plava smanjuje vegetativni rast. Zelene najveći utjecaj imaju na procese fotosinteze i intenziviraju rast, a crvene, žute i narančaste na procese fotosinteze, krupnoću plodova, obojenost, termin berbe.
U prirodi najveći intenzitet svjetlosti dobiva vanjski dio krošnje, dok je unutrašnji dio u sjeni. To vremenom rezultira njegovim ogoljavanjem. Mreže zasjenjuju stabla i smanjuju intenzitet direktne osvjetljenosti, ali se povećava difuzna koja sprječava ogoljenost unutrašnjosti.
Od tipa pletenja ovisi funkcionalnost. Guste mogu spriječiti prodiranje kiše u voćnjak, što je značajno u proizvodnji trešnje jer sprječava pucanje plodova. Smanjuju se štete zbog opekotina od Sunca.
Goran Fruk: U sušnim godinama preporučuje se koristiti bujnije podloge
Njihova primjena osigurava dobro gospodarenje vodom, što je od izuzetnog značaja za rješavanje problema njezinog nedostatka. Djeluju na transpiraciju listova i umanjuju količinu vode koja je potrebna biljkama.
Rezultati eksperimenata su pokazali da se plodovi, koji su se razvijali ispod žutih i crvenih mreža, bolje i duže čuvaju u skladištu. Slični rezultati su dobiveni u eksperimentima sa sivim u odnosu na klasične crne.
Teže su od klasičnih mreža i njihova cijena je veća.
Problemi primjene su isti. Najosjetljivije pitanje je trajnost boje. U istraživanjima je potvrđeno da crvena najbrže izblijedi. Tako se mijenja njena efikasnost. Problem je što njihova primjena nije istražena na svim područjima i ne znamo kako će biljke reagirat na određenim lokacijama.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 3 dana
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.