Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Protugradna zaštita
  • 01.09.2022. 14:20

Kako do zaštitne mreže u voćarstvu i čemu sve ona služi?

Bez protugradne zaštite, navodnjavanja i zaštite od mraza, nema ozbiljne proizvodnje u voćarstvu. Istražili smo kolika su ulaganja potrebna za podizanje zaštitnih mreža.

Foto: Vedran Stapić
  • 898
  • 79
  • 1

Kakvo nam je stanje opremljenosti voćnjaka, trebali bismo doznati uskoro. Hrvatska voćarska zajednica, kako nam je otkrio njihov predsjednik Branimir Markota, u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prikuplja potrebne podatke. Analiza je započela prije mjesec dana, a njome će se utvrditi koliko voćnih nasada ima sustav navodnjavanja, zaštitu od mraza te od tuče (mreža). 

Upravo potonje, tema je koju smo istražili ovoga puta, a bez nje, kao i gore navedenog, nema ozbiljne proizvodnje. 

"Tko nema takvu zaštitu, ne može ni postati članom naše proizvođačke organizacije Jabuka.hr jer je presudna ozbiljnost i kontinuitet proizvodnje", napominje Markota ukazujući na važnost ovih sustava. 

U zaštitnu mrežu, na OPG-u Vesne Bašić u Čemincu, uložili su još 2007./2008. godine, kada je takva vrsta protugradne zaštite još bila u povojima. Financirali su ju većim dijelom iz vlastitih sredstava, a manjim iz IPARD-a. 

"Isplati se, kako da ne! Bez mreže, navodnjavanja, sustava za obranu od mraza, proizvodnja je lutrija", priča nam Ivan Bašić.

Voćnjak ove obitelji iz Baranje koja se bavi uzgojem jabuka i krušaka, prostire se na 32 hektara, a od kraljice voća uzgajaju četiri sorte - galu, zlatni delišes, jonagold i idared. 

Daleko više od samog sustava protiv tuče 

Koliko ih je stajalo podizanje mreže, ne može više sa sigurnošću točno reći, ali Branimir Markota dodaje da dok se prije koju godinu zaštita od tuče mogla financirati s oko 15.000 eura po hektaru, danas je već 20.000 pa i 25.000 eura/ha

"Mreža je plastika, ali stupovi su betonski ili drveni, a drvo je, kao i čelik, jako poskupjelo", objašnjava. 

Kako nam otkriva Slaven Bošnjak, osnivač tvrtke Aranea d.o.o. iz Nuštra, vodeće tvrtke za projektiranje i postavljanje sustava za zaštitu od tuče, kiše sunca, vjetra, insekata na području jugoistočne Europe, bilo je uvriježeno mišljenje da zaštitne mreže služe isključivo za zaštitu od tuče. Međutim, stvarna situacija je drugačija.

"Pravilno projektiran i postavljen se koristi i kao potporna konstrukcija za voćke, sustav navodnjavanja, anti frost te takav štiti nasad od tuče, drastično smanjuje udio ožegotina od sunca, prisutnost insekata, utjecaj vjetra kod oplodnje...", nabraja sve prednosti. 

Smanjenje udjela ožegotina opravdava investiciju

Gleda li se investicija u širem kontekstu od same zaštite od tuče, kaže, dolazi se do činjenice da proizvođač ne mora posebno ulagati u potpornu konstrukciju za voćke, a i da mu nikad u životnom vijeku nasada ne padne tuča, smanjenje udjela ožegotina dovest će do isplaćivanja investicije što je i potvrđeno u praksi.

Održavan sustav može se koristiti više od 40 godina (Foto: Aranea d.o.o.)

Održavan sustav može se koristiti više od 40 godina s time da bi se sama mreža trebala promijeniti nakon određenog vremena (ovisno o vrsti, načinu korištenja) jer, pojašnjava, bez obzira što ona izgleda dobro protekom vremena izgubi svoju elastičnost te uslijed naleta ozbiljnije količine leda dolazi do kidanja i propuštanja leda. 

"Budući da se na tržištu nude različita rješenja, modeli sustava, samim time i troškovi investicije se kreću u rasponu od 5.000 eura pa i preko 45.000 eura po hektaru (neto površina sustava – vanjski gabariti sustava - od sidra do sidra)", objašnjava dodajući da investitor prvo sebi mora postaviti pitanje želi li postaviti nešto što sliči sustavu za zaštitu od tuče ili sustav koji će ispuniti svoju svrhu.

Ukoliko želi odgovarajući, uz minimaliziranje rizika urušavanja uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta potrebne su sljedeće informacije: voćna vrsta, tip zemljišta (zemlja, pijesak, kamen), međuredni razmak, maksimalna visina stabla, dužina svakog pojedinog reda, broj redova i neophodan slobodan prostor za manipuliranje mehanizacijom. Želi li se sustav koristiti ujedno i za potpornu konstrukciju, potrebno je znati razmak sadnje između voćki, broj potpornih žica, visina na koju se postavlja pojedina potporna žica, jesu li potrebni horizontalni nosači ili distanceri potporne žice, jesu li potrebne plastične ili metalne vezice za voćke. 

Niz modela sustava 

Kada su u pitanju modeli sustava postoje klasični, "Keep in touch", zatvoreni, sustav s automatskim otvaranjem/zatvaranjem, "Combo Net System”, “3 Row System”... Važna je informacija i potreban stupanj sjene unutar sustava jer ovisno o području gdje se nalazi voćnjak tj. jačini sunca, voćnoj vrsti, sortimentu odabire se boja mreže; kao i posebna ograničenja vezana uz samu lokaciju ulaganja, mehanizaciju ili posebni zahtjevi investitora. Postoji i model postavljanja “Ključ u ruke”, zajednička suradnja s investitorom, samo nadzor. 

"S obzirom na parametre traženog sustava trošak postavljanja na istoj površini može se značajno razlikovati te je potrebno za svaki posebno izraditi troškovnik", napominje Bošnjak koji za primjer navodi da je trošak materijala klasičnog sustava za zaštitu od tuče na nasadu sa 3.0 m međurednim razmakom, visine 3.3 m iznad zemlje na površine od 10 ha bruto (9,17 ha rodne površine) oko 13.000 eur/ha bez postavljanja dok je za tu istu površinu trošak materijala na nasadu sa 5.0 m međurednim razmakom uz sve ostale parametre neizmijenjene 9.800 eur/ha.

"Bitno je napomenuti da je trošak postavljanja značajan u investiciji, oko 25 posto, te da se na to treba obratiti posebna pozornost jer investitori često zanemare trošak mehanizacije, adekvatnih ljudi, ostale opreme te posebno svoje i vrijeme drugih obaveza uz održavanje nasada", naglašava ovaj stručnjak čija je tvrtka kroz suradnju sa svojim strateškim partnerom Valente Srl iz Italije, izravno prisutna u preko 35 zemalja svijeta. 

Sufinanciranje kroz Mjeru 4

Inače, ovo se ulaganje može (su)financirati sredstvima Mjere 4 Programa ruralnog razvoja. Kako doznajemo iz Ministarstva poljoprivrede, ulaganja u zaštitne mreže protiv tuče/protugradnu zaštitu prihvatljiva su kroz tip operacije 4.1.1 pri čemu su od dosadašnjih 16 objavljenih natječaja na njih 8 bila prihvatljiva ulaganja u voćarstvo i vinogradarstvo. Također, poljoprivrednici su ulaganja u protugradnu zaštitu mogli financirati i kroz tipove operacije 5.2.1, 6.1.1 i 6.3.1. 

"Možemo reći da interes korisnika postoji i da je do sada odobreno više od 50 projekata s ukupnim iznosom odobrene potpore preko 50 milijuna kuna od kojih je do sada isplaćeno više od 35 milijuna", navode.

No, dok je to dobro, predsjednik HVZ-a, upozorava da obrade natječaja traju predugo. Primjerice, kaže, prošli je zaključen u prosincu 2021., a rezultata još nema. 

Obrada natječaja morala bi ići brže, kaže predsjednik HVZ-a, Branimir Markota (Foto: M. Petković)

U ovim nesigurnim vremenima kada cijene skaču na dnevnoj bazi, pritom planirana ulaganja više ne vrijede. "I da vam se sufinancira 50 pa i 70 posto, dio koji vi morate uložiti je udvostručen, ako ne i viši. Dakle, sufinanciranje vam se svede na 25-30 posto planiranog i još treba strepiti hoće li biti išta od uroda. Naravno da ljudi stoga odustaju jer je upitna isplativost projekta", napominje nam navodeći da je dosta toga u voćarstvu dosad bilo postavljeno na krivim temeljima. 

Dok su oni koji čekaju rezultate navedenog natječaja morali priložiti tehnološke elaborate čija izrada traje barem šest mjeseci i koji pokazuju je li zemljište klimatološki, pedološki i drugo pogodno za vrstu koju žele saditi, to prije nije bio uvjet. 

"Mogli ste se javiti da želite saditi banane, naranče i kivi u Zagorju i nema problema! Uvjet je bio sadnja", opisuje Markota dodajući da zato danas i imamo poražavajuće stanje u ovoj grani, kao i tisuće hektara pod lijeskom i orahom koji dobrim dijelom nikada neće dati ploda jer su cilj bile potpore. 

Odobreno više od 50 projekata 

S druge strane, dodaje, prije pet godina, navodnjavanje uopće nije bio prihvatljiv trošak! "Toliko o sustavnosti. Kako se netko sjeti, tako se raspiše natječaj", ogorčen je prvi čovjek Hrvatske voćarske zajednice. 

Suša je ove godine uzela danak u voćnjacima (Foto: V. Stapić)

Voćarstvo i povrćarstvo, navodi dalje Markota, su vrlo intenzivna grana poljoprivrede u kojoj posla ima cijele godine. Svih 365 dana. "Nije sezonski kao u ratarstvu", upozorava voćar napominjući i da ozbiljna država brine o proizvodnji hrane. Naša u tom pogledu nije na zavidnoj razini. 

Trend u voćarstvu nije dobar, posebice pada proizvodnja jabuke, a mjere koje se poduzimaju nisu dovoljno jake da to zaustave. 

"S ovakvom politikom, uz strateške planove koje je radila Svjetska banka i gdje su 75 posto prepisani modaliteti bilo koje zemlje, ne možemo napredovati", oštar je podcrtavajući da nam sela ostaju prazna, a mi u ruralnom prostoru ulažemo u biciklističke staze, fontane... 

"Hoće li vas biciklistička staza nagnati da doselite ili ostanete na selu? Samo sigurno radno mjesto to čini. Dajte mogućnost da ljudi obrađuju polje, da proizvedu hrane, osigurajte im dostojanstven život. Neće to učiniti trgovački lanci, oni su motivirani zaradom", navodi dodajući da godinama HVZ upozorava da se tehnologija proizvodnje voća promijenila - manje je zaštitnih sredstava, više prohoda strojem. No, i danas su na kvoti plavog dizela utvrđenog prije 10 godina. Ovih dana trebali bi upravo o tome razgovarati u Ministarstvu poljoprivrede na sastanku. 

Ulaganja visoka, cijena otkupna niska 

Da se voćnjaci zapuštaju, kaže i poznati voćar Damir Lučić. Ova je grana proizvodnje, naime, vrlo skupa. Samo ulaganja u mrežu su 25.000 eura po ha, navodnjavanje 15.000 eura, sadnice 6 eura komad, a treba ih 4.000.

"Znači, sad već dolazimo do 65.000 eura po ha, bez da smo uopće nabavili ijedan stroj", upozorava. To su ulaganja koja si mali proizvođač ne može financijski priuštiti. Posebice dok je otkupna cijena jabuke 2 kn/kg.

"Kad bi bila barem četiri kune, rekao bih da se donekle isplati", kaže. On stoga smatra da bi se jedinicama lokalne samouprave trebalo omogućiti više sredstava kojima bi mogli pomoći lokalne proizvođače. 

"De minimis potpore od 20.000 eura na tri godine ili 6.600 eura godišnje je premalo", dodaje.  

Ulaganja u voćarstvu za tri sustava: navodnjavanje, protugradna zaštita i zaštita od mraza, računa i Markota, danas stoje i do 80.000 eura po ha. A bez njih, ponavljaju naši sugovornici, nema ozbiljne proizvodnje. 

Ivan Bašić poznati je baranjski voćar 

Štoviše, štete i kad ste sve ispoštivali, mogu biti znatne, a što nam je pokazalo ovo sušno ljeto. Gali koja prva dolazi na berbu nije pomogao ni sustav navodnjavanja kap na kap kojeg imaju na OPG-u Bašić. 

"Najveću štetu je napravio toplinski val prije Velike Gospe i temperature od 38,5 stupnjeva", kaže Ivan Bašić koji računa da će ove godine jabuka i krušaka koje je u travnju načeo i mraz, imati upola manje nego lani kada su imali oko 1.400 tona. Ostale sorte, otkriva, zasad odolijevaju lošim klimatskim uvjetima. No, i posljednjih dana temperature su se kretale oko 32 stupnjeva, što nikako ne pomaže sazrijevanju. 

"Pitanje je i kakva će biti kvaliteta, ali protiv Boga se ne može", zaključuje poznati baranjski voćar. 

Zbog rata u Ukrajini nikad veći uvoz 

Godina će, slaže se, biti vrlo loša, daleko će biti više industrijske nego li konzumne jabuke, s tim da se, dodaje Markota, domaći proizvođači moraju suočiti i s nikad većim uvozom. Prvenstveno iz Poljske koja je zbog napada Rusije na Ukrajinu, ostala bez ruskog tržišta. Sav njihov višak preplavio je europsko. Naravno, cijena njihove jabuke je daleko niža jer je Poljacima cilj prodati ju. Ruši pritom i cijenu domaćoj te ju istiskuje iz trgovačkih lanaca, a upitna je, upozoravaju godinama iz HVZ-a, i njezina kvaliteta. 

"Trudimo se ljudima ukazati na domaću proizvodnju i pod oznakom "Dokazana kvaliteta". Dizati svijest o potrebi kupovanja domaćeg proizvoda, a istovremeno udruživati proizvođače kako bismo bili konkurentniji", podsjeća prvi čovjek voćarske zajednice koji strahuje da će, ne promijeni li se stanje u ovoj proizvodnji, domaću jabuku biti teško pronaći na policama trgovina. 

Ipak, naglašava, nije sve tako crno, da ne bude da samo kritizira. Radi se, ima određenih mjera pomoći poljoprivrednicima, ali sve to jako sporo ide. Osiguranje nasada, kao druga strana medalje, također je nešto što ne može previše pomoći jer je dobar dio ljudi jednostavno od njega odustao. Posebice jer je do prije koju godinu u obzir uzimana šteta od mraza nastala od 10. travnja. Mraz koji je prije nekoliko godina poharao voćnjake diljem zemlje, pritom se dogodio 6., 7. i 8. travnja. 

Proizvodnja raste, potrošnja pada 

"Premije su sve više, a doći do odštete sve teže", kaže. 

Inače, proizvodnja jabuke raste na svjetskoj razini, ali potrošnja pada, kako se čulo ove godine na konferenciji Prognosfruit. U Hrvatskoj se pad bilježi u oba slučaja. 

Jednostavno, bez zaštite nema ni ozbiljne proizvodnje 

Ovogodišnji domaći urod, naime, procjenjuje se na oko 57 tisuća tona, što je 12 posto manje u odnosu na prošlu godinu, a posljedica je smanjenih površina pod ovom voćkom i elementarnih nepogoda, ponajprije suše. Danas je pod jabukama koje se proizvode za komercijalne potrebe svega oko 3.000 hektara.

"Prije 30-ak godina, u bivšoj državi, njezina je potrošnja bila preko 25 kilograma po stanovniku. Danas je 15-16 kg, no treba uzeti u obzir i da tada nije bilo puno drugog voća, prvenstveno bobičastog na tržištu", napominje prvi čovjek HVZ-a. 


Fotoprilog


Tagovi

Zaštita od tuče Zaštitne mreže Protugradna zaštita Branimir Markota Ivan Bašić Damir Lučić Mjera 4 Ulaganje


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).


Partner