Vinogradari strahuju od manjeg prinosa, ali vjeruju u kvalitetu vina

Ekstremne vrućine i dugotrajna suša ove godine ozbiljno mijenjaju uobičajeni ritam u vinogradima. Vinogradari diljem Hrvatske već bilježe posljedice nedostatka oborina, bobice su sitnije, grožđe gubi vodu, prinosi bi mogli biti osjetno manji, a početak berbe pomaknut je ranije nego što je posljednjih godina bilo uobičajeno.

Vinari u istočnoj Hrvatskoj već razmišljaju o berbi graševine i chardonnaya u idućih desetak dana, u Istri se također pripremaju za raniji početak berbe, dok na Pelješcu zasad ne očekuju veće probleme. Ono što im je zajedničko jest činjenica da će se konačna odluka o početku berbe ove godine donositi gotovo iz dana u dan, na temelju analiza šećera i kiselina u grožđu.

Počinje berba chardonnaya za pjenušac

U Baranji će berba početi već ovog tjedna. Damir Josić, vlasnik Vinarije Josić iz Zmajevca, kaže kako će prvi na red doći chardonnay namijenjen proizvodnji pjenušca.

"Sutra počinjemo s berbom chardonnaya za pjenušac“, kaže Josić, koji očekuje oko deset tona tog grožđa. Iako su bobice zasad u relativno dobrom stanju, već je vidljiva dehidracija.

"Očekujemo smanjenu berbu. To je normalno pri ovim vrućinama, ali ove godine će izgleda biti malo ekstremnije" dodaje.

Berba Solarisa krenula već početkom kolovoza: Dario Poštek bilježi male prinose zbog suše

Problem nije toliko u količini šećera, koliko u količini soka. Zbog dehidracije bobice su manje, a šećeri rastu. Josić očekuje da će se nakon chardonnaya, za otprilike desetak dana, u berbu krenuti i s drugim ranim sortama, među kojima je i pinot crni.

Takav termin berbe u Baranji posljednjih godina postaje sve uobičajeniji, no ovogodišnja situacija ipak je ekstremna.

"Pomiče se konstantno. Jedino je prošla godina bila u nekoj normalnijoj fazi. Previše dugo traju ove vrućine i suša", upozorava Josić.

Moguće smanjenje proizvodnje i do 30 posto

Još ozbiljnije posljedice očekuju se u Erdutu. Ivo Brzica, vlasnik Vinarije Brzica, procjenjuje da bi proizvodnja grožđa ove godine mogla biti manja za oko 30 posto, a možda i više.

"Veličina bobica daleko je manja nego što je uobičajeno. Nije bilo kiše u momentu kada su se zrna trebala nalijevati i rasti", objašnjava Brzica.

Kod bijelih sorti, poput graševine i chardonnaya, zrioba tek ulazi u završnu fazu, dok su crne sorte već gotovo u potpunosti promijenile boju. No i kod cabernet sauvignona i merlota bobice su ostale relativno male.

Berba bijelih sorti u Erdutu, prema sadašnjim procjenama, ne bi trebala početi prije prvog tjedna rujna, što je otprilike uobičajen termin. Međutim, kod crnih sorti situacija je puno neizvjesnija.

Brzica posebno upozorava na ono što bi se moglo dogoditi u iduća dva tjedna, ako se nastave temperature oko 35 stupnjeva bez kiše. Korijen bi, kaže, mogao početi povlačiti vodu iz nadzemnog dijela biljke, što bi dodatno ubrzalo dehidraciju grožđa.

Ekstremna suša pomiče početak berbe grožđa u tri poznate vinske regije

Zbog toga nije optimističan ni kada je riječ o kvaliteti.

"Nisam siguran da te male bobe mogu dati tako visokokvalitetna vina kao što bismo mi inače očekivali", kaže Brzica, dodajući da je pred vinogradarima "vrlo kompleksna berba".

Sačuvati kiseline važnije je od visokih šećera

U Iloku je situacija zasad nešto povoljnija, ali Mladen Papak iz Vinarije Papak također upozorava na ubrzano sazrijevanje i dehidraciju.

"Trenutno stanje u vinogradu je dobro. Međutim, ovo što sada doživljavamo, dugotrajni period bez oborina, nije dobro", kaže Papak.

Grožđe već počinje dehidrirati, a time svakoga dana gubi na količini. Istodobno, analitika će, upozorava, ići prema sve višim šećerima i sve nižim kiselinama.

To je posebno problematično za graševinu, najzastupljeniju sortu u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Zbog toga u Vinariji Papak već rade uzorkovanja i analiziraju odnos šećera i kiselina.

"Razmišljam čak možda za sedam-osam dana", kaže Papak o početku berbe.

Prve bi na red trebale doći manje količine chardonnaya i graševine. Cilj je sačuvati što više kiselina jer će njihov udio kako grožđe ostaje na lozi postupno padati.

Papak pritom upozorava da visoke temperature mogu utjecati i na aromatiku grožđa. Ožegotine na kožici bobica, dehidracija i gubitak aromatskih tvari mogu se kasnije odraziti i na vino.

Ipak, grožđe je zasad zdravo i dobro izgleda, što vinogradarima daje razlog za oprezni optimizam.

Berba u Istri bi mogla početi već ovog vikenda

Ni Istra nije pošteđena ekstremnih uvjeta. Ivica Matošević iz Vinarije Matošević kaže da je suša ključni faktor koji diktira ovogodišnju berbu.

"Vrijeme je ekstremno i vinogradi su isto tako u nekoj ekstremnoj situaciji. Naravno, to varira od mjesta do mjesta i od mikrolokacije, ali generalno suša diktira cijelu priču ove berbe", kaže.

Lani je berba u njegovim vinogradima počela oko 19. kolovoza, a ove godine očekuje se nekoliko dana ranije. Prva bi trebala biti malvazija, nakon čega slijede chardonnay i sauvignon.

Gotovo nestale istarske sorte ponovno su u vinogradima, bocama i u ponudi vinarija

Na lokacijama koje imaju mogućnost navodnjavanja situacija je bolja, dok mladi vinogradi teže podnose ekstremne uvjete.

"Na škrtoj zemlji najprije se na listu vidi problem. Donje lišće požuti ranije i tada znate da grozd već ide po rubu", objašnjava Matošević.

Ipak, smatra da nije moguće unaprijed govoriti o ukupnoj kvaliteti. Starije loze i vinogradi s boljim uvjetima mogli bi dati vrlo kvalitetno grožđe, dok bi pojedine pozicije mogle pretrpjeti ozbiljne štete.

Stanje na Pelješcu zasad zadovoljavajuće

Za razliku od kontinentalne Hrvatske i Istre, na Pelješcu zasad ne očekuju veće probleme.

Mato Violić Matuško iz Vinarije Matuško kaže da je stanje trenutno dobro i da je rod zadovoljavajući. Berba bi trebala početi oko 1. rujna, eventualno nekoliko dana ranije ili kasnije.

Prvi bi na red trebao doći pošip, a nakon njega dingač i ostale sorte.

"Ove godine je rod dobar. Za sada se to još uvijek drži, bez obzira na prilično veliku sušu", kaže Matuško.

Dodaje kako je situacija ipak nešto bolja nego lani. Temperature zasad ne prelaze 39 stupnjeva, dok su prošle godine prelazile 40.

Na južnim stranama Pelješca mladi nasadi, kao i inače, teže podnose sušu, ali Matuško ne očekuje da će izostanak kiše tijekom sljedećih desetak dana napraviti veliku štetu.

"Ako ostane ovako, bit će odlična kvaliteta", procjenjuje.

Klimatske promjene mijenjaju kalendar berbe

Ovogodišnja situacija još jednom pokazuje koliko se posljednjih godina mijenja vinogradarski kalendar. Berbe koje su se nekada očekivale krajem rujna ili početkom listopada sve se češće pomiču prema ranijim terminima.

No, ekstremne vrućine same po sebi ne znače nužno i vrhunsku kvalitetu. Vinogradari sada moraju pronaći ravnotežu između šećera, kiselina, količine soka i aromatskog potencijala grožđa.

Dok će neki vinogradi zbog dehidracije dati znatno manje grožđa, drugi bi, zahvaljujući položaju, starosti loze ili navodnjavanju, mogli izdržati ekstremne uvjete.

Jedno je, međutim, zajedničko svim vinarima: odluka o početku berbe ove će se godine donositi puno opreznije i preciznije nego prije. Analize će pokazivati kada je pravi trenutak za skidanje grožđa s loze, a nekoliko dana može značiti razliku između očuvanja kiselina i prekomjernog nakupljanja šećera.

Berba 2026. tako bi mogla biti jedna od zahtjevnijih posljednjih godina.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor