Pretraga tekstova
Autohtona sorta Kalničkog vinogorja, popularni Kleščec, uspješno je očuvan. Slijedi mu popularizacija, ali prije svega treba mu suvremeni podrum.
Visoko gospodarsko učilište u Križevcima uz pomoć nekoliko tamošnjih vinogradara, uspjelo je očuvati i popularizirati Kleščec, autohtonu sortu Kalničkog vinogorja. U sklopu učilišta formiran je bazni rasadnik loznih plemki iz kojega je tijekom dviju godinu proizvedeno i zainteresiranih vinogradarima prodano 20-ak tisuća certificiranih loznih cijepova kleščeca. Osim s Kalničkog vinogorja, Kleščec su kupili i vinogradari s koprivničkog i đurđevačkog područja, a posadio ga je i jedan veliki vinogradar iz Međimurja. No učilištu nedostaje jedan moderan podrum u kojem bi stručnjaci u kontroliranim uvjetima mogli od sorte Kleščec raditi razne stilove vina te tako vidjeti što je zapravo najpogodnije za ovu sortu.
Otkrili i spasili 130 autohtonih sorti vinove loze, među njima Galac i Ruževina
"Doduše, postoji podrum, koji je kao i samo Učilište star 160 godina, ali on naravno odavno nije više u funkciji. Bez suvremeno opremljenog podruma teško je ovu autohtonu sortu Križevačkog vinogorja bolje iskoristiti i popularizirati široj javnosti kroz različite načine vinifikacije" ističe dipl. ing. Dragutin Kamenjak, predavač na Visokom gospodarskom učilištu.
Inače, vino od sačuvane sorte trenutno ima titulu Gradonačelnikova vina, prvi čovjek Grada ga kao takvo daruje svojim gostima i partnerima, a osvajalo je i nagrade na brojnim natjecanjima od kojih izdvajamo zlato s međunarodne izložbe vina Alpe - Adria 2017. Također, ma izložbi vina Križevačkih goric 2019. dobilo je najviše ocjene među vinima s ovoga područja. Na projektu i popularizaciji sorte znatno su novčano pomogli Grad Križevci i Koprivničko – križevačka županija, no ta bi se vinska sorta itekako mogla i trebala bolje iskoristiti.
Stara hrvatska belina i vivodinske mirisavke, sorte vinove loze kojima slijedi revitalizacija
"Za renoviranje i opremanje podruma, nažalost, za sada nismo uspjeli povući novac iz EU fondova, pa stvari na neki način stoje na mjestu, jer sve što smo mogli bez toga, napravili smo. Sorta nije više ugrožena, imamo zaštićenu oznaku izvornosti vina, tu je i taj rasadnik plemki koji je pod kontrolom Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo i Zavoda za zaštitu bilja, iz kojega bi svake godine mogli isporučiti i do 50 tisuća plemki, ako bi postojao interes. No kako na križevačkom području vinarstvo i vinogradarstvo ipak nisu jače raširene djelatnosti ni ono što bi mogli ne uspijemo realizirati", priča nam Kamenjak, koji i sam u dijelu svojeg vinograda ima tu sortu.
A malo je nedostajalo da u potpunosti nestane s ovoga područja.
"Nakon smrti vlasnika jednog već relativno starog vinograda u kojem je rastao Kleščec, njegov ga je sin odlučio iskrčiti. No znajući da smo već prije u tom vinogradu nešto istraživali, kontaktirao nas je i ponudio nam da uzmemo plemke, ukoliko možemo imati od njih kakve koristi. Mi smo naravno reagirali te tu našu domaću sortu uspjeli očuvati", doznajemo od Dragutina.
Samo grožđe, kaže, nema izražene specifične primarne arome, no ona posebna, svojstvena sorti i prepoznatljiva u vinu, razvije se u procesu vrenja. Sorta je srednje otporna na bolesti što znači da iziskuje one uobičajene mjere zaštite kao i većina drugih.
Obavljena klonska selekcija pušipela, slijedi brendiranje zaštićene robne marke
"I ove će se godine iz našeg rasadnika ponuditi na prodaju nekoliko tisuća loznih cijepova, a sadnju je najbolje obaviti sredinom ožujka. Cijepovi podrijetlom iz našeg rasadnika su certificirani i zdravi, što je jako važno, jer nema svrhe saditi mladi vinograd, ako nije sigurno jesu li plemke zdrave", dodaje ovaj križevački stručnjak za vinarstvo i vinogradarstvo.
Za sve daljnje aktivnosti i ispitivanja sorte potreban je suvremeno opremljen podrum, koji bi se ujedno koristio i kao studentsko pokušalište.
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.