• Stara hrvatska belina
  • 11.02.2020. 13:30
  • Karlovačka, Vrhovac, Ozalj

Stara hrvatska belina i vivodinske mirisavke, sorte vinove loze kojima slijedi revitalizacija

Sljedeća faza u projektu kojim je spašena autohtona loza od izumiranja, je utvrđivanje gospodarskog potencijala. Svi zainteresirani vinogradari mogu se javiti da u travnju posadimo novih 120 trsova, kaže doc.dr. sc. Domagoj Stupić sa ZVV-a Agronomskog  fakulteta u Zagrebu.

Foto: Marinko Petković
  • 810
  • 253
  • 0

Završen je trogodišnji projekt Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo (ZVV) Agronomskog fakulteta iz Zagreba i Grada Ozlja, vrijedan oko 700.000 kuna, na identifikaciji i revitalizaciji starih autohtonih sorata vinove loze na području Ozlja, a koji je predstavljen u dvorcu Plepelić u Vrhovcu.

Voditelj projekta doc.dr.sc. Domagoj Stupić sa ZVV-a kaže da je istraživanje pokazalo da postoji 25 genotipova od 85 uzoraka na DNA analizi, a koji imaju genetički profil, jedinstven samo za ozaljski kraj. Dodao je su obišli 38 starih vinograda od kojih su neki stariji više od 100 godina te utvrdili sedam autohtonih sorata, gdje dominira stara hrvatska belina, od kojih neke imaju više naziva u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te devet tradicionalnih, međunarodno poznatih sorata.  

Ozalj ima 80 ha vinograda, ali i dva tipa vivodinske mirisavke

Docent Stupić, inače i sam iz Ozlja, ističe da su nazivi sorti među lokalnim vinogradarima jako šaroliki pa ih zato struka vodi pod šiframa za vrijeme istraživanja. Ispitati moraju još 18 sorata od ukupno potvrđenih 25 genotipova. Ipak, pokazalo se da na području Ozlja ima trsova i stare hrvatske beline, autohtone sorte za koju se mislilo da je nema više ni u Zagorju, a rado je i sada spominju na Plešivici. 

S druge strane, među devet tradicionalnih sorata dominira štajerska belina, a na području Ozlja ima i nekoliko trsova stare aromatične beline, sorte koja se može naći i u Mađarskoj, Rumunjskoj i Njemačkoj. "Kod nas se sa nekoliko trsova povrdila i 'šećer belina', što je samo jedan od više naziva za beline i črline, kako ih obično nazivaju ovdašnji vinogradari",  ističe docent Stupić.

Kako se čulo, na području Ozlja ima 80 ha vinograda, a ima dva tipa vivodinske mirisavke. Varijanta A je dodatak masulja od djelomično prosušenog grožđa sorte Muškat žuti u vino fermentacije sorte Kraljevina (15 posto od količine vina) dok je varijanta B dodatak mošta te 10 posto od količine vina. 

Doc. dr.sc. Maja Žulj-Mihaljević, genetičarka sa Zavoda za osjemenjivanje bilja i genetiku Agronomskog fakulteta, kazala je da je dosad Sjeverozapadna Hrvatska bila u sjeni priobalja, što se tiče istraživanja genetičkog potencijala odnosno bioraznolikosti. Dodala je da je dobro da su sačuvani stari vinogradi jer se uz pomoć moderne tehnologije mogu vratiti u život.

Otkrili i spasili 130 autohtonih sorti vinove loze, među njima Galac i Ruževina

Naime, sljedeća faza u projektu, kojim je spašena autohtona loza od izumiranja je utvrđivanje njenog gospodarskog potencijala. Docent Stupić pozvao je sve zainteresirane vinogradare, nakon što su već posađeni prvi trsovi autohtone vinove loze, da se jave i da u travnju posade novih 120 trosova. 

Istraživački centar za vinarstvo i lovstvo u dvorcu Plepelić  

Pročelnik ZVV-a prof.dr. sc. Darko Preiner kazao je da su stručnjaci dugo vremena radili istraživanja u Dalmaciji, a da je sad na redu Sjeverozapadna Hrvatska i  Kvarner, gdje rade i na poboljšanju prinosa sorata vinove loze. No, razvoj autohtonih sorata je svjetski trend jer daje vinu u proizvodnji i veću cijenu, istaknuo je pročelnik prof.dr. sc. Preiner.  

Kako se čulo, prof.dr.sc. Nikola Mirošević, bivši čelnik ZVV-a, našao je svojedobno vinsku lozu u Kosinju, a mislilo se da loza ne raste u Lici.      

Gordana Lipšinić, gradonačelnica Ozlja, kazala je da se radi o manjem, ali važnom gradskom projektu, koji ozaljskom kraju, koji ima i vinsku cestu, ali i 28 izložbi vina, daje više prepoznatljivog turističkog sadržaja. Naime, lokalni vinari, a njih 14 stavlja vino na tržište, sada imaju bolju autohtonu ponudu vina koja je i tržišno konkurentnija.

Grad je, kaže gradonačelnica, riješio vlasničko pitanje bivše kurije Plepelić, koja će nakon što se uredi i njezin podrum, postati istraživački centar za razvoj vinarstva i lovstva. Osim toga, stari grad Ozalj ima i etno selo, zavičajni muzej na otvorenom, hidrocentralu Munjara, a nalazi se na samo 20 kilometara od Karlovca s kojim ga povezuje i Kupa, koja je neiskorišteni prirodni potencijal.

Domaća hrana i vino su dobitna kombinacija   

Lovro Guštin, predsjednik Udruge vinara i voćara Vivodina, kazao nam je da su uspjeli zaustaviti Zlatnu žuticu vinove loze u starim vinogradima, koji je nekada u našem kraju bilo više nego livada, sve do Krašića, a sada je sve to većinom pod šumom. Dodao je da ima interesa vinara za autohtone sorte jer gosti svugdje u svijetu, pa i kod nas, mogu probati graševinu, koja je dominanatna sorta ili rajnski rizling i sauvignon. "Nama ne treba nekoliko tisuća cjepova autohtone vinove loze, kad bi nam i 500 bio dovoljno za početak", ističe mladi vinar Guštin.

OPG Ankice i Stjepana Čuliga u Vrhovcu, bio je prvi koji je prije više godina počeo graditi kušaonicu vina za 60 osoba i značajnije smještajne kapacitete na obiteljskom gospodarstvu. Stjepan Čulig ističe da im onda domaći ljudi nisu vjerovali da će netko dolaziti u Ozalj na odmor, pa bilo to samo na vikend. "Domaća hrana s lokalnih OPG-ova, a onda i naše sve bolje vino se pokazalo  kao dobitna kombinacija", ističe Čulig.

Ipak, docent Stupić ističe da je zabluda da su autohtone sorte vinove loze otpornije na bolesti od drugih. Možda, kaže on, neka to i jesu više ili manje, ali se radi o europskim sortama, za koje je obavezna zaštitna kemijskim sredstvima kao i kod internacionalnih sorata.   


Tagovi

Autohtone sorte Hrvatska belina Vinova loza Ozalj


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.