Pretraga tekstova
Kornjaši su vrlo proždrljivi, a s obzirom da se drže u velikim skupinama u vrlo kratkom periodu mogu napraviti veliku štetu, upozorava stručna savjetnica mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan.
U posljednja dva tjedna, Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, javljaju se voćari i vinogradari zbog problema s velikim zelenim kukcima, nalik zlatnim marama, upozorava stručna savjetnica mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan.
Štetnici se hrane lišćem vinove loze, trešnje, višnje, lijeske, šljive i oraha te nakon samo dva do tri dana od listova ostaju tek lisne žile.
Riječ je, kaže, o kornjašima iz roda Anomala, najvjerojatnije vrstama zeleni zlatar (Anomala dubia) i lozin zlatar (Anomala vitis).
Pojašnjava i da su obje navedene vrste uglavnom zelene boje metalnog sjaja. Duljina tijela lozinog zlatara iznosi 14-18 mm dok je zeleni zlatar nešto manji, duljine tijela 11-15 mm. Spadaju u porodicu listorošci (Scarabaeidae) pa slično kao i hrušt dio života kao ličinka-grčica provode u tlu.
"Kornjaši su vrlo proždrljivi, a s obzirom da se drže u velikim skupinama u vrlo kratkom periodu mogu napraviti veliku štetu", upozorava.
Kako zaustaviti najezdu zlatnih mara na smokve i octene mušice na grožđe?
Dodaje da za suzbijanje kornjaša iz roda Anomala u Hrvatskoj nema registriranih insekticida, no u pojedinim su voćnjacima pripravci na bazi deltametrina, registrirani za suzbijanje drugih štetnika, pokazali visoku učinkovitost.
Savjetuje i da je, ako bi se štete na nekim lokacijama ponavljale iz godine u godinu, moguće koristiti Csalomon feromonske klopke za masovni ulov štetnika. Isti feromon atraktivan je za obje navedene vrste.
"U svakom slučaju, pojavu zlatara potrebno je uočiti na vrijeme jer u vrlo kratkom roku, samo 2-3 dana, voćke ostaju bez velikog dijela lisne mase, prvenstveno mlađeg lišća", naglašava.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.