Kad zlatari, kako ih zovu u Dalmaciji, napadnu plod ne odustaju dok ga udruženim snagama potpuno ne dokrajče.
Što nije pomela hladna fronta u travnju sada će u voćnjacima i vinogradima dokrajčiti štetnici i bolesti. Od štetnika tu su već zlatne mare koje nemilosrdno liste plodove smokava koje su počele zrijati. Kako nema drugih voćaka izbor im je sužen pa ih u smokvicima ima više nego ikad, a iste štete, upozorava dr. sc. Josip Ražov, mogu se očekivati i na stolnom grožđu.
“U normalnim godinama sa svakog stabla ubrali bi oko 150 kilograma ploda, a ove godine nećemo ni polovicu”, kaže Eugen Novaković, poznati voćar iz Posedarja.
Kad zlatari, kako ih zovu u Dalmaciji, napadnu plod ne odustaju dok ga udruženim snagama potpuno ne dokrajče. Kad pojedu pulpu na jednom, prelaze na drugi plod već kako koji dozrijeva i tako redom puna dva i pol mjeseca koliko traje berba.
Kako zaustaviti najezdu ovog štetnika nije jednostavno odgovoriti ni najvećim stručnjacima.
Nije, jer kad se radi o štetama Zlatnih mara (Cetonia aurata/Potosia cuprea), nikakva prskanja nemaju smisla niti daju rezultata. Jedini način suzbijanja je postavljanje većeg broja lovki. Specijalizirana lovka za zlatne mare je Csalomon Var b3k. iako se priručna može i samostalno izraditi od plastične boce.
"Boca se izbuši rupama prema unutra, promjera 1 – 2 cm, a u nju ulije malo slatkaste tekućine, octa i ubaci pokoji prezreli plod. U manjim nasadima optimalno bi bilo postaviti po jednu lovku na svako stablo, dok je u većim nasadima dokazan broj 16 – 20 lovki/ha koji štetu može držati ispod cca pet posto. Potrebno ih je postaviti početkom zriobe prvih plodova određene sorte", pojasnio je.
Osim Zlatnih mara u smokvicima, na ranim sortama vinove loze (Kardinal) početkom i sredinom kolovoza dolazi do pojave octene mušice ploda (Drosophila suzukii) i štete na grozdovima. Ove godine još nije zabilježena, ali je gotovo sigurno, upozorava dr. Ražov, da će se pojaviti nakon oborina pa upućujemo vinogradare da obrate pažnju.
Na tržištu nema insekticida registriranih protiv Drosophile. Međutim, na vinovoj lozi su registrirani i imaju relativno dobro djelovanje sljedeći pripravci: Affirm, 1,5 kg/ha, K = 7 d, 3 x u sezoni, Radiant 0,3 l/ha, K = 7 d, 1 x u sezoni, Decis 100, 0,175 l/ha, K = 7 d, 3 x u sezoni
Prednost dati prvom i drugom pripravku jer je treći pripravak piretroid što znači da ima djelovanje širokog spektra, dakle i na korisnu entomofaunu.
"Strogo se držati karence i po potrebi ponoviti tretman", sugerira ovaj stručnjak.
Ukoliko se na vinovoj lozi provodi tretman protiv octene mušice, uputno je obaviti i dodatnu zaštitu protiv sive plijesni (Botrytis cinerea), osobito na manje ventiliranim položajima (udoline, kotline). Osim toga, ukoliko dođe do napada octene mušice, isto će isprovocirati i pojavu sive plijesni. Ovo se može obaviti samo u zonu grozda.
Na raspolaganju su brojna sredstva, od kojih izdvajamo neka: fludioksonil, Geoxe WG, 1 kg/ha, K = 21 d vinsko, 7 d stolon; fenheksamid, Teldor SC 500, 1,5 l/ha, K = 21 d vinsko, 14 d stolno; boskalid, Cantus WG, 1 l/ha, K = 28 d, fluopiram, Luna Privilege SC, 0,5 l/ha, K = 21 d vinsko, 3 d stolno; pirimetanil, Pyrus 400 SC, Scala SC, 2,5 l/ha, K = 28 d (Pyrus), 21 d (Scala); fludioksonil + ciprodinil, Switch 62,5 WG, 0,8 kg/ha, K = 21 d.
"Potrebno je strogo se držati karence!", opetuje dr. sc. Josip Ražov savjetnik za zaštitu bilja Zadarske županije u sklopu projekta PESCAR i profesor na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Tagovi
Autor