Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Slavko Kalazić
  • 10.02.2018. 07:30

Slavko Kalazić: Unatoč saznanju da se nešto sprema, nijedno svoje astrološko predviđanje nisam mogao spriječiti!

Poznati i priznati vinar Slavko Kalazić itekako dobro poznaje i astrologiju! A kako je sve počelo?

  • 1.125
  • 83
  • 0

Sa Slavkom Kalazićem, vinarom vjerojatno najpostojanije kvalitete vina na istoku Hrvatske, vidim se često, pričamo o svemu, ali gotovo da je postalo pravilo da me nečim uvijek uspije zaskočiti. Eto, neki dan se začudio kad sam mu priznao da ne znam ništa o njegovom bavljenju i zabavljanju astrologijom prije dvadesetak godina.

"Jooooj, pa ja sam ti dugo bio potpuno u tome, velika je to priča. Nekima će zazvučati i nevjerojatno, ali sve je istina", počeo je Slavko svoju "astrološku" priču koja je započela nedugo nakon njegova izlaska iz uniforme Zbora narodne garde i ponovnog pokušaja aktiviranja posla s elektronikom na kojoj je prije rata ekstremno dobro zarađivao.

Ne želi da ga se krivo shvati, ali, kaže, imao je sreću "dvije i pol godine raditi s Jugoslavijom, jer to je bilo tržište o kojem današnji biznismeni mogu samo sanjati". Najveći problem mu je bio nabaviti toliko robe koliko se tražilo. A Slavko snabdjevao elektronikom televizijske mehaničare "od Vardara do Triglava", bilo ih je svugdje i bilo ih je jako puno. Osnovao je Electronic Centar, postao je veliki dobavljač i trgovac rezervnim dijelovima, alatima, kablovima, elektroničkim instrumentima.

Što kažu zvijezde?

Kad je skinuo uniformu i vratio se u svoju elektroničku stvarnost, shvatio je da više nema kome prodavati robu na kojoj se prije rata obogatio. U Zagrebu je u međuvremenu niknulo mnoštvo firmi koje su iskoristile njegovu ratnu epizodu i preuzele mu tamošnji dio kolača, dok je Osijek, skoro u potpunom okruženju, tržišno bio nebitan. U toj i takvoj situaciji Slavko je pokušao naći odgovore na pitanja o svojim poslovnim idejama. Tražio je barem neku informaciju koja bi mu dala nadu.

"Stupio sam u kontakt s jednom astrologinjom želeći i od nje čuti što kažu zvijezde, dokad će sve biti onako kako je bilo. I, tu me strašno zaintrigirala, kaže ona meni gledajući u moj horoskop, da ću u budućnosti baviti se s dva posla. Tada nisam mogao ni pretpostaviti koji će to biti poslovi, ali astrologinja mi je odlučno odbacila mogućnost da će to biti, primjerice, televizijski servis i trgovina, što sam i tada radio. Ne, to će doći u budućnosti i bit će to potpuno različiti poslovi, rekla mi je".

Nije Slavko sjedio skrštenih ruku čekajući da mu se dogodi budućnost, u Jagerovoj ulici u Osijeku odlučio je kupiti stan kojeg je kanio pretvoriti u trgovinu elektroničkom opremom. Međutim, vrag mu nije dao mira te je odlučio ispod tog stana iskopati podrum za, ukaže li mu se ikada takva prilika – vinski bar. Tada vinski barovi uopće nisu bili normalna pojava, ali Slavku je "negdje u primozgu tinjala ideja o takvoj poslovnoj mogućnosti". Iskreno, ne znam slučaj da je netko nešto slično napravio, ali Slavko je uspio u temeljima stambene zgrade, ispod stana kojeg je kupio, iskopati podrum od 160 četvornih metara. Kopao ga je mjesecima, a neki znatiželjni prijatelji su ga zadirkivali, gledajući kako iz podruma neprestano iznosi zemlju, da vjerojatno kopa prolaz do nedalekog SDK, Službe društvenog knjigovodstva, državne institucije koja je bila prethodnica kasnijem ZAP-u, Zavodu za platni promet, odnosno današnjoj FINA-i. A nije baš da je ostalo neprimjetno njegovo iznošenje gotovo 500 prostornih metara zemlje iz podruma stambene zgrade, poglavito što je sve kopao ručno i iskopanu zemlju iznosio vani u kantama od 12 litara.

"Mi smo iskopali 500 prostornih metara zemlje u stvrdnutom stanju, što u rasutom stanju predstavlja barem 700 kubika. E sad, u jedan kamion stane 5-6 kubika. Mi smo mjesecima kopali ručno i u kantama od 12 litara zemlja se iznosila vani. Pazite, 12 litara naspram 500.000 litara krute zemlje – zamislite koji je to bio luđački posao!? Ali, pošto je moj podznak škorpion, a škorpionima "upravlja" planet Pluton, a Pluton je bog podzemlja, tako sam ja bio sklon rovati ispod površine zemlje. Dakle, iz ničega sam stvorio 160 kvadrata podruma za koji sam znao da ću ga jednom namjeniti nekom poslu s vinom, a tada se s vinom uopće nisam bavio."

Dok je kopao podrum, Slavka je mučilo što je to astrologinja vidjela te je, pedantan kakav već jest, počeo pohoditi Gradsku knjižnicu i "gutati" svu literaturu koja ima bilo kakvu vezu sa zvijezdama, horoskopima... U svojoj kućnoj biblioteci Slavko danas ima više od 300 naslova iz tog područja! Najviše ga je zaintrigirala prijeratna uspješnica Mile Dupora, "Ne vjerujte, provjerite", koju je protumačio na način da – "stvar funckonira"!

"Tu knjigu trebaju uzeti svi koji ne vjeruju u astrologiju, neka nauče napraviti horoskop i sami se uvjere da nisu bili u pravu! U toj knjizi sam pronašao rečenicu koja otprilike glasi ovako: "Ako želiš pravilno tumačiti natalnu kartu, moraš imati razvijenu intuiciju!" Znači, ne može se sve naučiti iz knjige, nešto mora doći i odozgo! A da bi imao razvijenu intuiciju, trebaš se baviti duhovnim radom, trebaš raditi na sebi, što se najbolje može postići meditacijom. Tako sam ja 1995. godine otišao na tečaj meditacije i to je strašno osnažilo moju intuciju i sposobnost tumačenja astrološke karte. Jer, kad je čovjek bez intuicije, onda natalnu kartu tumači prema knjigama, školski. To je kao da piješ neko industrijsko vino bez duše! Kad je čovjek blizak duhovnom svijetu, a to se može postići kroz duhovnu praksu i meditaciju, onda dobiva puno više informacija iz natalne karte nego što bi dobio iz knjiškog znanja. Kroz mene je samo curilo, ja pričam, a uopće ne znam što pričam, ali – sve bude istina što sam rekao!!! Čim završim, ja zaboravim i uopće ne znam što sam rekao tim ljudima i ljudi dobiju informacije. A da su točne saznam kasnije kad me nazovu i informiraju o tome što im se dogodilo. Tako sam konačno shvatio po kojem principu je radila ona astrologinja koja mi je rekla da ću se baviti s dva posla!"

Gacanje kroz blato

Čekajući da se ostvare astrologinjine najave, Slavko je zaronio u astrologiju kako ne bi izludio, jer, preispitujući što bi mu se moglo dogoditi, došao je u sitauciju da je "ključao kao u pretis loncu"!

"Tek kad dublje uđeš u tu znanost shvatiš neke stvari. Primjerice, skužiš da sve što si postigao ne vrijedi zapravo ništa ako nisi dio sebe, svog vremena, svog života, svoje energije posvetio i duhovnom životu. A to ti je, zapravo, početak puta bez kraja. Jednom kad to spoznaš, onda ti više nikada nisi onaj stari. Nakon što prođeš tu nekakvu "inicijaciju", sve počneš promatrati i kroz neku duhovnu komponentu života. Materijalno ti prestaje biti presudno. Meditacija i duhovni rad su me svojedobno toliko bili natopili pozitivnim energijama da sam mislio da će to ostati za čitav život. Kao, sad opet mogu biti malo zločest i ići puno raditi, a minuli rad na meditaciji i duhovnom će ostati kao zalog za sva vremena. Ma kakvi, ostaje samo kao jedno korisno sjećanje i znanje, ali ne i intuicija. Da ja sad tebi uzmem napraviti natalnu kartu, vidio bih ono što vidi svaki student astrologije, a to je – ništa posebno. Ja sam u razdoblju bavljenja meditacijom bio gotovo vidovit, mogao sam u roku od jedne minute dobiti odgovor na skoro svako postavljeno pitanje – što, kako, s kim, zašto itd."

Prije nego što se prestao intenzivno baviti duhovnim radom, Slavko je, ipak, uspio usnuti "nastavak svog života". San mu je predividio "gacanje kroz blato"! Dotad je već imao iskustvo da mu se svako astrološko predviđanje ostvarilo. Premda je, primjerice, vidio dolazak inspektora, provalnika, burni razvod..., nijedan od tih događaja ničim nije mogao zaustaviti, unatoč znanju da se nešto sprema.

"Tako mi se dogodio i san o gacanju kroz blato, "preko kojeg sam hodao kao mačka dok se nisam dočepao tvrdog, a tamo me dočekao potpuni mrak". Kad sam tražio odgovor na pitanje što raditi u tom mraku, odgovor sam dobio u jednoj knjizi duhovne tematike za koju sam slučajno posegnuo u svojoj kućnoj biblioteci. Dakle, u toj slučajno odabranoj knjizi na slučajno otvorenoj stranici stajala je rečenica: "Kad upališ svjetlo svoje duše, onda će ti se osvijetliti put kojim trebaš ići". Tada mi je bilo jasno što slijedi nakon blata! Ja sam to preveo na način da u praksi moram ostati puno manje vezan za rezultate svog rada, potpuno neopterećen, trebam samo raditi po intuiciji i savjesti, bez ikakvog očekivanja nekih rezultata. Dakle, ne zanima me hoće li prihod ove godine biti pozitivan ili negativan, to ne smije biti moja briga. A da bih to postigao trebam se ponovo početi baviti meditacijom i duhovnim radom, a bilo bi idealno kad bih to spojio s jogom. Jedina mana te priče je što meditacija i vino nikako ne idu zajedno. Ako si popio i malo vina, nećeš meditirati kako treba. Znači, moram presjeći i ustrajati na tome da trebam samo degustirati i ispljunuti, ne bih trebao više piti vino. Kada za to dođe vrijeme i o ta odluka će biti donijeta."

Iznad Batine možda nikne rekreacijski centar

Mogućnost je vidio u presliku iskustva koje je stekao u meditacijskom centru nedaleko Mysorea u Indiji tijekom trotjednog boravka tamo. Znao je da je oko stare vinarije na brdu iznad Batine otkupio od ranijih vlasnika vikendica čak sedam hektara zemljišta. Znao je da je na tom zemljištu čak 14 sada praznih i napuštenih vikendica u koje su svojedobno njihovi vlasnici iz Sombora dolaziti "odmoriti dušu", ali i "zaboraviti terapije lijekovima koje su uzimali". I, sinula mu je nova ideja – zašto to zemljište, oko kojeg nema nikakve industrije, a s kojeg se pruža prekrasan pogled na Dunav, ne osposobiti za hrvatsku inačicu Mysorea i tamo napraviti duhovno-rekreacijski centar?!

"Tamo oko stare vinarije imao sam sreću ili nesreću, vidjet ćemo, otkupiti sedam hektara zemljišta od bivših vlasnika, a to zemljište je pretvoreno u građevinsko. Ono je naprosto idealno za stvoriti jedan rekreacijski centar za koji bih bio presretan kad se ne bi bazirao samo na vinu, već bi gostima pružio priliku i za upoznavanje s duhovnom komponentom života. Mislim da zapadni čovjek vapi za takvim sadržajem poput onoga što sam doživio u Indiji. Doduše, postoje takvi centri i u Europi, ali mi imamo jednu veliku u prekrasnom prirodnom okruženju kojim dominira Dunav."

Tako bi meditacijski centar mogao postati idealna nadogradnja Slavkovoj vinskoj priči koju bi, time, u potpunosti zaokružio. Ali i ispunio barem dio onoga na što su mu zvijezde ukazale.

Foto: Željko Garmaz/zeljko-vinskeprice


Tagovi

Slavko Kalazić Vino Vinske priče Astrologija


Autor

Željko Garmaz

Više [+]

Željko Garmaz je dvadeset i sedam godina pisao za druge - 24 sata, Vjesnik, Globus, Slobodnu Dalmaciju, Nedjeljnu Dalmaciju, Bosanske poglede, Valter, a onda je shvatio da je vrijeme početi pisati za sebe o onome što najviše voli - Africi i vinima. Autor je i četiri knjige - "Naš čo'ek u Africi" (zajedno sa suprugom Majom), "Vinske priče", "U Africi nije sve crno" i "Dalmacija - vinske priče", te dokumentarnog filma "Sijera Leone - zemlja krvavih dijamanata".