Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klimatske promjene
  • 05.03.2023. 12:00

Pupanje vinove loze sve češće sredinom ožujka, do čega još dovodi porast temperature?

Raniji početak pupanja povećava opasnost štete u vinogradu uzrokovane proljetnim mrazom. No, klimatske promjene dovode do velikih problema i u drugim fenološkim fazama

Foto: Depositphotos/ slickspics
  • 3.078
  • 214
  • 0

Dobro je poznato da meteorološke prilike i klimatske promjene uvelike utječu na poljoprivredu, a samim tim i na vinogradarstvo. 

Hrvatska se nalazi u području umjerenih geografskih širina i izrazito je pogodna za uzgoj brojnih poljoprivrednih kultura pa tako i vinovu lozu. U zadnjih 40-ak godina bilježimo stalan porast srednje godišnje temperature te je procijenjeno da naša zemlja spada u jednu od ugroženijih zemalja u Sredozemlju ukoliko se gleda utjecaj klimatskih promjena. Osobito je važan udio ekstremnih događaja kao što su suše, tuča ili mraz zbog čega se vinogradari često nalaze u problemima. 

Temperatura i oborina glavni su pokretač fenološkog ciklusa vinove loze, njihove prosječne vrijednosti definiraju izbor kultivara te izravno utječu na kvalitetu i količinu uroda. 

Povećane količine šećera

Zadnjih 30 godina, diljem Hrvatske, zabilježen porast srednje temperature u vegetacijskoj sezoni (od travnja do listopada) iznosi 2 do 3°C (Slika 1). Iako ta brojka ne zvuči dramatično, posljedice ovog porasta mogu biti značajne. 

Slika 1: Srednja temperatura u vegetacijskoj sezoni (travanj-listopad) za razdoblje 1961-1990 (gore) i razdoblje 1991-2020 (dolje) na temelju mjerenja Državnog hidrometeorološkog zavoda

Srednja temperatura u vegetacijskoj sezoni (travanj-listopad) za razdoblje 1961-1990 (gore) i razdoblje 1991-2020 (dolje) na temelju mjerenja Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Pokazano je da upravo temperatura u vegetacijskoj sezoni, a posebice između šare i berbe, značajno doprinosi stvaranju povećane količine šećera u moštu, a time i porastu alkohola u vinu. Takav porast šećera za sobom često povlači dodatne poteškoće prilikom postizanja željene koncentracije alkohola u vinu, aromatskih karakteristika te u konačnici ukupne kvalitete samog vina. 

Osim toga, visoke ljetne temperature i nedostatak oborine dovode do sve češćih suša i deficita vode. Vinogradari diljem Europe svjesni su toga te se sve češće mogu vidjeti nasadi koji se navodnjavaju. 

Ranije pupanje

Blage zime, poput ovogodišnje, s manjkom snijega omogućuju raniji početak fenološkog ciklusa vinove loze. Pupanje, koje je za određene kultivare tradicionalno bilo u travnju, sve češće počinje već sredinom ožujka. Raniji početak pupanja povećava opasnost štete u vinogradu uzrokovane proljetnim mrazom. Naime, izmjereni porast temperature u vegetacijskoj sezoni ne isključuje pojavu dana s izrazito niskom temperaturom pa je opasnost od pojave mraza i dalje prisutna te jednako moguća narednih desetljeća. 

Ta se pojava očekuje i u nadolazećem razdoblju do kraja stoljeća, a to će dovesti do novih izazova za proizvođače. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem ne mogu se zaustaviti u kratkom roku. Trenutno se veliki napori ulažu kako bi se one usporile dovoljno da se svi pokušamo pravovremeno na njih prilagoditi

Nužne prilagodbe hrvatskog vinogradarsko-vinarskog sektora

U okviru vinarstva i vinogradarstva, potrebno je odrediti što točniju vezu između meteoroloških parametara (odnosno uvjeta) i fenoloških faza te kvalitativnih obilježja vinove loze. Time bi se mogle dati pouzdane prognoze za buduća razdoblja te smjernice kako se najbolje prilagoditi nadolazećim uvjetima. 

Vinogradare čekaju veliki izazovi (Foto: V.Stapić)

Upravo je to jedan od glavnih ciljeva istraživanja projekta "CroViZone - prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama", kojega provodi Ekonomski fakultet u Osijeku s partnerima - Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu, Agronomskim fakultetom te Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. 

Projekt je sufinancirala Europska unija (EU) iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.526.279,42 kn, a iznos bespovratnih sredstava koji sufinancira EU je 2.938.845,54 kn. Započeo je 1. svibnja 2020. i traje do 1. svibnja 2023. godine. 

Detaljnije o projektu potražite putem ove poveznice.

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.


Tagovi

CroViZone HAPIH Agronomski fakultet Prirodoslovno-matematički fakultet Vinogradarstvo Vinarstvo Klimatske promjene Suša Fenološke faze Mraz Šećeri u moštu


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner