Nužne prilagodbe hrvatskog vinogradarsko-vinarskog sektora

Posljednjih 100 godina bilježimo sve više temperature i globalno zatopljenje, a izraženiji porast prisutan je od 80-ih godina prošlog stoljeća. Trend porasta uslijed klimatskih promjena prisutan je na globalnoj razini, a predviđanja su da će slično biti i u budućnosti. 

Osim rasta temperaturnih vrijednosti, u poljoprivrednoj je proizvodnji velik problem dugotrajna suša kao i raspored oborina koji posljednjih godina pokazuje značajna odstupanja od uobičajenih. 

Sve se ovo, naravno, odražava i na sektor vinogradarstva zbog čega struka konstantno radi na rješenjima kako bi pomogla proizvođačima u njihovim naporima da održe visinu i kvalitetu uroda. 

Prilagodbom do konkurentnosti

To potvrđuje i projekt "CroViZone - prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama", kojega provodi Ekonomski fakultet u Osijeku s partnerima - Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu, Agronomskim te Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. 

"Upravo je prilagodba promjenama jedan od osnovnih preduvjeta za daljnji razvoj i jačanje konkurentnosti hrvatskih vinogradara i vinara", pojašnjava prof.dr.sc. Boris Crnković, dekan Ekonomskog fakulteta i voditelj projekta.

Naime, vinogradarske zone jasan su pokazatelj potencijala određenog područja te je nužno njihovo precizno definiranje i usklađivanje s eventualnim promjenama. Budući da postoje naznake da su se uslijed klimatskih promjena značajnije izmijenili agroklimatski uvjeti za uzgoj vinove loze, potrebna je njihova revizija. Analizom recentnih vremenskih i klimatskih  uvjeta dat će se preporuke za ažuriranje liste preporučenih i dopuštenih sorata po pojedinim regijama i podregijama.

Preporuke za nove vinogradarske zone

Stoga je u tijeku provedba analize postojećeg stanja i potencijala vinogradarsko-vinarskog sektora vezanog uz proizvodne i ekonomsko-sociološke čimbenike.

"Procjena proizvodnih čimbenika obuhvaća površine pod ovim nasadima, njihovu starosnu strukturu, proizvodnju grožđa odnosno prinos po jedinici površine te druge podatke iz vinogradarskog registra", pojašnjavaju stručnjaci Centra za vinarstvo, vinogradarstvo i uljarstvo HAPIH-a. Dodaju kako se analiziraju i podaci o preradi i kvaliteti grožđa, prosječnom sadržaju šećera i ukupnih kiselina za gospodarski najznačajnije sorte, kao i kapaciteti za njegovu preradu. Na temelju obrađenih podataka procjenjuje se mogućnosti širenja uzgoja vinove loze na nova područja. 

Za izračun agroklimatskih indeksa koriste se mjereni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda za razdoblja 1961.–1990., 1991.–2020. te trendovi 1961.–2020. iz raspoloživih podataka. Dobivena polja agroklimatskih indeksa, uz pomoć GIS-a i postojećih programa te pedoloških i topografskih karata, oblikovati će numeričku bazu na temelju koje će biti dane preporuke za uspostavu novih vinogradarskih zona.

U okviru projekta također se definiraju i metodologije prikupljanja podataka za uspostavu sustavnog praćenja pokazatelja važnih za utvrđivanje utjecaja vremenskih i klimatskih uvjeta te njihove posljedice na sektor vinogradarstva i vinarstva s ekonomskog stajališta. 

"Zaključci i smjernice o važnosti predviđanja klimatskih promjena na financijsku i ekonomsku uspješnost vinara te proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina u Hrvatskoj, utjecat će na oblikovanje budućih strategija razvoja", ističe važnost uključivanja utjecaja klimatskih promjena kao značajnog indikatora u izradi projekcija budućih trendova u vinarstvu prof. dr. sc. Crnković. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.526.279,42 kn, a iznos bespovratnih sredstava koji sufinancira EU je 2.938.845,54 kn. Započeo je 1. svibnja 2020. i traje do 1. svibnja 2023. godine.

Detaljnije o projektu potražite putem ove poveznice.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. 

Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.