Ovogodišnja proizvodnja vina u Francuskoj jedna od najgorih u povijesti?

Francuska proizvodnja vina ove će godine biti zabilježena kao jedna od najgorih u povijesti, ako ne i najgora, zbog jakih proljetnih mrazeva i ljetnih pljuskova koji su uništili vinovu lozu, priopćilo je tamošnje ministarstvo poljoprivrede, prema čijim procjenama se može očekivati između 32,6 i 35,6 milijuna hektolitara vina u toj zemlji, što je 24 do 30 posto manje u odnosu na lani.

Vremenske nepogode zadale su glavobolje francuskom vinskom sektoru koji je još prošle godine bio pogođen smanjenjem potražnje zbog pandemije koronavirusa i uvođenja američkih carina.

Mraz, ali i bolesti

"Za očekivati je da će ovogodišnja proizvodnja biti povijesno slaba, čak ispod onih iz 1991. i 2017. na koje je također utjecao mraz u proljeće", navodi se u priopćenju. Gotovo sva proizvodna područja pogođena su ovom nepogodom, dok gljivične bolesti dovode do sušenja grozdova, listova i plijesni u vinorodnim regijama Champagne, Alsace i Beaujolais.

Proizvođači vina i ranije su predvidjeli da bi mraz mogao smanjiti proizvodnju za trećinu. No, tada je grožđe 10 do 14 dana zaostajalo za onim u vrijeme uobičajenih godina pa su mislili da još ima vremena za blagi oporavak prinosa, piše reuters.

Rana berba tek je počela na krajnjem jugu te zemlje, dok se prošle godine obavljala već krajem srpnja. Proizvođači šampanjca nadaju se da će njihova dugogodišnja praksa usklađivanja ponude sa zalihama iz prethodnih sezona ublažiti rast cijena. Također, utjecaj na šire tržište ovisi i o tome hoće li novi sojevi koronavirusa dovesti do ponovnih ograničenja u ugostiteljstvu i turizmu.

Niža proizvodnja u Italiji, a pogođeni i voćari 

U Italiji, najvećem svjetskom proizvođaču vina, također je lošija situacija u proizvodnji vina u odnosu na prijašnje godine. Udruženje poljoprivrednika Coldiretti procjenjuje da bi se proizvodnja ove godine mogla smanjiti pet do 10 posto, odnosno na 44 do 47 milijuna hektolitara. Rezultat je to visokih temperatura koje su dovele do berbe koje je započela tjedan dana ranije na jugu, dok je na sjeveru sazrijevanje kasnilo 10 dana zbog obilne kiše.

Osim vinara, u Francuskoj su teško pogođeni i voćari zajedno s ratarima koji uzgajaju uljanu repicu i šećernu repu. Proizvodnja marelica najgora je u posljednjih 40 godina, a prinosi niži za 50 posto od prosječnih ostvarenih u zadnjih pet godina, prenosi france24.

Ministar poljoprivrede Julien Denormandie nazvao je mraz najvećom poljoprivrednom katastrofom početka 21. stoljeća. Neki znanstvenici kažu da su klimatske promjene naglo povećale šanse da se takvi događaji ponove.

World Weather Attribution, međunarodna organizacija koja analizira vezu između ekstremnih vremenskih događaja i globalnog zatopljenja, u svojoj je studiji navela da toplija klima povećala vjerojatnost od mrazeva za 60 posto.