Europsko vinarstvo u 2025.: Proizvodnja blago porasla, ali problemi ostaju

Europski vinarski sektor u 2025. godini bilježi procijenjenu proizvodnju od 145,5 milijuna hektolitara vina, što predstavlja blagi porast od 1% u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci europskog udruženja poljoprivrednika Copa-Cogeca.

Kažu međutim, iako se količine oporavljaju, one su i dalje 7,5% ispod petogodišnjeg prosjeka, a dugoročni silazni trend ostaje prisutan. U usporedbi s berbom iz 2018., razlika i dalje prelazi 40 milijuna hektolitara.

Vinogradi diljem Europe suočavaju se s nizom izazova koji usporavaju potpuni oporavak sektora.

Tri vodeće zemlje smanjile ukupni učinak

Tri najveće zemlje proizvođačice vina u Europskoj uniji, Italija, Francuska i Španjolska, zajedno čine gotovo 80% ukupne proizvodnje, no njihova je zajednička proizvodnja pala za 1,5% u odnosu na 2024. godinu.

Italija ostaje vodeća s procijenjenih 47 milijuna hektolitara, Francuska zauzima drugo mjesto s oko 37 milijuna, dok je Španjolska treća s približno 31,5 milijuna hektolitara.

Među velikim proizvođačima, Španjolska, Njemačka i Portugal bilježe pad proizvodnje od 15%, 8% i 11%, dok su Italija (+8%) i Francuska (+2,3%) ostvarile skroman rast. Unatoč tome, francuska proizvodnja ostaje 12% ispod petogodišnjeg prosjeka.

Što se tiče Hrvatske, navode da je ukupna površina vinograda oko 20.885 hektara, a godišnja proizvodnja vina se procjenjuje između 750.000 i 1.000.000 hektolitara. Iako još nema službenih podataka za 2025., većina hrvatskih vinara ističe da će ove godine urod biti nešto manji, ali je grožđe kvalitetnije u odnosu na 2024.

Koje su TOP 3 zemlje u europskoj proizvodnji vina?

Vinogradi su i tijekom 2025. pogođeni ekstremnim vremenskim pojavama, valovima vrućine, sušama i poplavama, što je spriječilo povratak proizvodnje na razine prije 2020. godine.
Posebno su teške posljedice zabilježene u južnoj Francuskoj, gdje su požari krajem kolovoza uništili više od tisuću hektara vinograda, uz moguće neizravne štete na dodatnih 16 tisuća hektara.

Iako je ponuda vina u Europi ograničena, slaba potražnja i trgovinske prepreke sprječavaju značajniji rast. Najveće izvoznо tržište, Sjedinjene Američke Države, više su puta uvele carine na europsku robu, uključujući vino, čime su smanjene i izvoz i cijene te dodatno pritisnute profitne marže proizvođača.

Ove mjere, opisuju iz Copa-Cogecae, dolaze u vrijeme kada globalna nestabilnost već remeti međunarodne trgovinske tokove.

Promjena navika potrošača

Na domaćim tržištima i dalje prevladava slaba potražnja. Ekonomska neizvjesnost, inflacija i strah od gubitka posla ograničavaju potrošnju, dok se istodobno događa promjena potrošačkih navika – sve veći broj kupaca okreće se alternativnim pićima i umjerenijoj konzumaciji alkohola.

Predsjednik radne skupine za vino pri udruženju Copa-Cogeca, Luca Rigotti, rekao je da berba 2025. godine pokazuje koliko su uvjeti i dalje zahtjevni, a vinogradi u EU često rade u okolnostima koje su daleko od idealnih.

"Ipak, mnogi su proizvođači uspjeli preokrenuti negativan trend. Europski vinari pokazuju iznimnu predanost i otpornost, uspijevajući proizvesti vino iznimne kvalitete unatoč brojnim izazovima", istaknuo je.