Pretraga tekstova
Čak 83 posto proizvodnje čine samo tri zemlje. Druge su daleko iza njih
Proizvodnja vina u Europskoj uniji, uključujući pjenušac, porto i mošt, je u 2022. iznosila 16,1 milijardu litara.
Tri zemlje čine 83 posto proizvodnje. Italija i Španjolska su doprinijele sa skoro pet milijardi litara, što predstavlja 62 posto ukupne proizvodnje, dok je Francuska proizvela 3,4 milijarde litara ili 20 posto. Ostali proizvođači koji premašuju jedan posto od ukupnog iznosa EU su: Njemačka sa četiri, Portugal iznad dva i Mađarska ispod dva posto.
Članice EU su u 2022. godini izvezle 7,2 milijarde litara vina, a skoro polovina ili 3,2 milijarde litara, što čini 44 posto, je izvezena u zemlje izvan Unije. Najviše je izvezeno u Ujedinjeno Kraljevstvo, 0,7 milijardi litara ili 23 posto, a slijede SAD sa 0,7 milijardi litara ili 22 posto, Rusija sa 0,3 milijarde litara ili devet posto.
Na mjestu najvećeg izvoznika i dalje je Italija s izvozom od 2,2 milijarde litara u 2022. godini, što predstavlja 30 posto izvoza vina članica EU. Slijede Španjolska s 2,1 milijardu litara ili 29 posto i Francuska s 1,4 milijarde litara, odnosno 19 posto.
Tagovi
Eurostat Vino Prodaja vina Izvoz vina Vinarstvo Proizvodnja vina Italija Talijansko vino EU vino
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje