Slavko Tucaković: Treba povisiti kazne za izazivanje požara

Prema izvješću Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 (DVOC 193) u Hrvatskoj je do 16. kolovoza zabilježeno 8.962 požara otvorenih prostora, a izgorjele su površine od 55.022 hektara, što je povećanje od 170 posto u odnosu na 2021. kada je opožareno 20.421 hektar.

"Nedavno je jedan od naših vatrogasaca prilikom obilaska terena zatekao stariju osobu kako traktorom vuče zapaljenu gumu kroz šumu. Dotični se iznenadio na upozorenje da to nije dozvoljeno i još naveo da on cijeli život tako radi", u nevjerici započinje glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković. 

Ne spaljujte strništa

S ciljem sprječavanja požara poljoprivrednicima poručuje neka ne spaljuju biljni otpad, već da ga kompostiraju. "Također nemojte spaljivati strništa. Naši vatrogasci u Slavoniji imaju velik broj intervencija zbog takvih požara koji se mogu proširiti na obližnje poljoprivredne površine i objekte“, dodaje.

Upućuje i na redovito održavanje strojeva i uređaja s obzirom da su u nekoliko navrata gorjeli kombajni i traktori. Na strojevima ili na gospodarstvu poželjno je imati aparate za gašenje. Prilikom rada sa strojevima i alatima, ali i kod skladištenja žitarica, sijena i slame, važno je pridržavati se preventivnih mjera, ističe.

Glavni vatrogasni zapovjednik pozdravlja ideju intenzivnijeg razvoja poljoprivrede jer je "lakše gasiti očišćene poljoprivredne površine". Pašnjaci na kojima blago pase i brsti grmlje predstavljaju manju opasnost od širenja požara, navodi, ali i za vatrogasce prilikom intervencija.

"U priobalnim područjima često se susrećemo sa zaraslim i neodržavanim suhozidima koji nam predstavljaju problem. Nerijetko se vatrogasci na takvim preprekama također ozlijeđuju", upozorava. Dodaje da održavani suhozidi, putevi i prirodne prepreke pomažu pri zaustavljanju vatre.

Ističe važnost održavanja vodotoka i prirodnih zaliha vode te pohvaljuje ulogu vatrogasaca kod punjenja lokvi vodom kako bi se u sušnom razdoblju pomoglo domaćim i divljim životinjama. Veliki broj vatrogasnih društava, osim toga, pomaže pri održavanju i čišćenju bunara.

Čistite parcele

Upozorava na neodgovorno ponašanje, ne samo na paljenje biljnih ostataka, već i na ispaljivanje signalnih raketa ili održavanja vatrometa koji lako zapale suhu travu. Bilo je, osim toga, slučajeva proširenja vatre na obližnju šumu s vozila koje se zapalilo u vožnji.

Ne smiju se zaboraviti niti prirodni uzroci, kaže, prvenstveno udari munja. One su, podsjeća, 8. kolovoza izazvale požare na području Dugog otoka i Dinare te brojne druge u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

"Budite oprezni, promatrajte okoliš u kojem se nalazite. Čim vidite vatru ili dim zovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112. Pridržavajte se preventivnih mjera - time možete puno učiniti", poziva Tucaković.

Požar na poljoprivrednom gospodarstvu - kako ga spriječiti i što ako do toga dođe?

Požar se događa svima, ali ako se pridržavamo savjeta vatrogasaca možemo uvelike smanjiti mogućnost njegovog izbijanja. Zato opetovano pozivaju vlasnike zemljišta da čiste parcele jer tako pomažu sebi, susjedima, ali i vatrogascima koji će možda baš na njiihovoj parceli morati djelovati.

Često se događa da građani na odmoru roštiljaju na otvorenom misleći kako se baš njima ne može dogoditi da jedan mali žar učini neku veliku štetu. "Vjerujte, događa se često da uslijed nepažnje, vjetra, zaostalog žara, "mali ručak" izazove veliki požar", upozorava glavni zapovjednik.

Dodaje i da ga uglavnom vidimo kako pustoši šumsko područje, a zaboravljamo da je istovremeno uništen jedan ekosustav - od kukaca preko gmazova do sitne i krupne divljače – sve je izgubljeno i treba proći vrijeme dok se ravnoteža opet uspostavi.

Povisiti kazne

Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) ima dobru suradnju s Hrvatskim šumama koje aktivno rade na prevenciji izbijanja požara, od održavanja šumskih puteva, uspostavljanja sustava video nadzora, do organiziranja ophodara, ali i medijskih akcija kojima pozivaju građane na oprez.

"Trava i nisko raslinje niknu brzo, ali šuma se obnavlja godinama", upozorava Tucaković. Dodaje da moramo biti svjesni također problema koji nastanu nakon požara kao što je erozija tla, velike štete na poljoprivrednim nasadima, spomenute nesagledive štete u biljnom i životinjskom svijetu.

Čelni čovjek HVZ-a smatra da bi bilo dobro povisiti kaznene odredbe za izazivanje požara. "Dok se u svijest građana ne usadi briga i oprez, njihov broj će biti velik - što namjerno izazvanih, što nastalih nehajem. Postavlja se i pitanje poticaja kao i pitanje prenamjene opožarenih površina", navodi.

Uvjeren je da je najvažnija protupožarna kultura, a bitna je i briga lokalne zajednice te edukacija. HVZ puno radi s mladima kako bi se od vrtićke dobi usadila svijest o opasnosti od požara i naučilo ih se pravilnom ponašanju te reakciji prilikom njegovog  izbijanja.

"Poručio bih mladima da se pridržavaju svega naučenog te da se pridruže lokalnom dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Tako izravno mogu sudjelovati u spašavanju prirode", kaže naš sugovornik. Dodaje i da je potrebno više nadzora nad provođenjem mjera zaštite.

Klimatski ekstremi

Vezano na ovogodišnje požare smatra da je reakcija sustava bila pravovremena. Međutim, u ekstremnim uvjetima, uz svu tehniku i ljude na terenu, ipak može doći do velikih šteta na objektima - kao u Zatonu, te još težih posljedica poput gubitka vatrogasca Gorana Komlenca ili zadnjeg slučaja na Hvaru.

"Ne smijemo zanemariti niti klimatske promjene - negativne rezultate već vidimo. Do prije nekoliko godina nismo mogli zamisliti požare u Austriji, Sloveniji, Češkoj. Čak i kod nas raste njihov broj u unutrašnjosti. Očekuju nas još ekstremniji uvjeti i još žešći požari", upozorava glavni zapovjednik podsjećajući na probleme sa sušom.

Ljeti se fokusiramo na požare, navodi, ali ne smijemo zaboraviti niti jaka nevremena s vjetrom i kišom poput nedavne situacije u Karlovcu. Tamo su na uklanjanju posljedica bile angažirane stotine vatrogasaca, naglašava Tucaković.