Zaštita šuma od požara briga je šumara, vatrogasne zajednice, ali i čitavog društva
Sve su učestaliji požari zbog poljoprivrednih radova i spaljivanja korova koji izmaknu kontroli, a zbog klimatskih ekstrema, dugih razdoblja suše i visokih temperatura, došlo je i do produljenja turističke sezone u priobalju, a povezano s time i one protupožarne.
Dosadašnje analize Hrvatskih šuma pokazale su kako su upravo priprema, organizacija i kooperativnost ključ uspjeha. Tako su ove godine u protupožarnu zaštitu uložili 90 milijuna kuna.
Također, tijekom čitave godine provode preventivne aktivnosti s ciljem zaštite šuma. "Tu se misli na radove čišćenja šumskih sastojina, kresanje grana, prorede, uklanjanje suhog raslinja te posebno na izgradnju novih i održavanje postojećih protupožarnih prometnica", pojasnili su.
Kako kažu, jedan od njihovih glavnih ciljeva je spas državnih šuma u našem mediteranskom području, a koje su izuzetno ugrožene uslijed sve izraženijih klimatskih i drugih promjena, prije svega velikih suša, a čime je vlaga u biljkama mala te one postaju odlično gorivo ukoliko dođe do požara.
Mnogi se još uvijek sjećaju iznimno zahtjevne protupožarne sezone 2017. godine, koja će zasigurno ostati zapamćena kao jedna od najzahtjevnijih u proteklih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj, ali i po tome što su te strahote aktivirale i ujedinile cijelu zemlju da se zajedničkim snagama odupru vatrenoj stihiji i s ciljem da se u budućnosti takvo što više ne ponovi.
"Otad smo preventivne mjere podigle na iznimno visok nivo te iz godine u godinu u sezonu ulaze spremnije nego ikada", napominju iz HŠ dodavši da su uložili velika sredstava u napredni sustav za nadgledanje i dojavu koji će pomoći da se opasnost od požara na vrijeme uoči.
Za period od 2022. do 2025. godine nabavile su integriranu uslugu video nadzora s detekcijom dima i vatre i simulatorom širenja požara te uslugu privatne radijske komunikacije u svrhu protupožarne zaštite šuma. "Vrijednost tog četverogodišnjeg projekta je 16 milijuna kuna što smo osigurali iz vlastitih sredstava", napomenuli su.
Naime, riječ je o trenutno 98 kamera raspoređenih na 49 lokacija (svaka lokacija s po 2 kamere) i 4 nadzorna operativna centra koji su smješteni u četiri Dalmatinske županije, s tim da je video signal omogućen i u DUZS-ovom centru u Divuljama.
Trošak zaposlenih u nadzornim operativnim centrima iznosi 1,28 mil.kn godišnje i također ga snose HŠ d.o.o. Ukupni troškovi videonadzora (postavljanje i održavanje videonadzora od strane odašiljača i veza te trošak operativnih vatrogasnih centara) godišnje iznose 5,255 mil.kn.
Tako su on, simulator širenja požara, radijska komunikacijska veza, uz kamere, postavljeni na lokacija s najvrjednijim šumskim sastojinama te na područja od turističkog značaja, s četiri nadzorna operativna centra - u Zadarskoj, Šibensko – kninskoj, Splitsko – dalmatinskoj i Dubrovačko – neretvanskoj županiji, s tim da je video signal omogućen i u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje u Divuljama.
"Inteligentan sustav temelji se na visoko rezolucijskim kamerama i naprednim algoritmima za obradu slike na način da se videosignal s kamera šalje u podatkovni centar u kojem napredni algoritam temeljen na umjetnoj inteligenciji traži vidljive znakove požara – vatre i dima", pojasnili su.
No, uz svu naprednu tehniku oni naglašavaju da je to ništa bez ljudstva i dobre međusobne suradnje, jer je svaki par očiju u šumi jako bitan. Stoga je uz sustav nadgledanja kamerama, osnovana i Motriteljsko-dojavna služba koja mora biti uspostavljena od 1. lipnja do 30. rujna.
Za šume u I. stupnju opasnosti od požara, u razdoblju povećane opasnosti, motrenje i dojava provodi se danonoćno (od 0-24 sata). Ova se služba sastoji od motrenja s dojavom s motrionica, ophodarsko-dojavne službe, te požarničko-čuvarske službe (čuvari). To se na području krša provodi se sa 176 motrionica i 14 čvrstih objekata. "Na mjestima i područjima nedostupnima pregledu i opažanju s motrionica, poslove provodi ophodarsko-dojavna služba i to pješke i vozilima", navode iz HŠ.
Pored radnika Hrvatskih šuma, kažu, na poslovima motrenja i dojave na području krša planirano je zaposliti u tijeku protupožarne sezone radnike na određeno vrijeme. Na poslovima motrenja, dojave i čuvanja tijekom cijele godine zaduženi su i čuvari.
Na području krša osnovane su osposobljene interventne skupine radnika na razini uprava šuma podružnica, dok su na kontinentu osnovane na razini šumarije. One su opremljene vozilima i alatom za prosijecanje prosjeka i početno gašenje požara. "Upravo zahvaljujući Dojavno-motriteljskoj službi, u 80 posto slučajeva djelatnici Hrvatskih šuma prvi su ga otkrili i dojavili o njemu", napominju.
Kažu da u skladu s Planom zaštite šuma u 2022.godini poduzimaju sljedeće preventivne mjere:
Za sve državne šume i šumska zemljišta izvršena je procjena opasnosti, po kojoj su površine razvrstane po stupnjevima opasnosti od I.-IV. te ucrtane u pregledne zemljovide.
U svrhu protupožarne preventive koriste se postojeće gospodarske i protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste koje se svake godine i održavaju. Dosad je izgrađeno 5.670,68 km protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste. U 2022. godini planira se izgradnja još 218,32 km i održavanje na 747,83 km postojećih prosjeka s elementima šumske ceste.
U sastojinama kojima prijeti opasnost od nastajanja i širenja požara provode se šumsko-uzgojni radovi (njega, čišćenje, proreda sastojina, kresanje i uklanjanje granja). Protupožarno čišćenje na području krša obavit će se na cca 189 ha površine.
Za provođenje svih ovih i drugih mjera zaštite šuma od požara planira se utrošiti ukupno 90.378.803,20 kn, uključujući video nadzor.
Obzirom na veliki broj turista koji svake godine posjete Hrvatsku, djelatnici HŠ, u suradnji s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, svake godine ulažu i u promidžbene aktivnosti, postavljanje znakova upozorenja, kao i promotivnu promidžbu s ciljem edukacije šire javnosti.
Postavljaju se plakati na plažama i oni jumbo uz ceste. Promidžbene aktivnosti uključuju i emitiranje spotova protupožarne preventive na HTV-u i lokalnim TV postajama, obavijesti i upozorenja preko internetskih portala, konferenciju za novinare, postavljanje jumbo plakata, te znakova upozorenja i zabrane vezano na opasnosti od požara.
Nemoj da te peče savjest - osvrni se i spasi šumu od požara!
Edukacija je jedan od temelja njegove prevencije, kako djece u vrtićima i školama, tako i odraslih koji neoprezno pale travu i korov ili bacaju neugašene opuške.
Potrebno je educirati se o odgovornom ponašanju u prirodi tijekom najopasnijih ljetnih mjeseci i općenito."Ali ne raspravljajući o alepskom boru na društvenim mrežama koji, kao da sam baca šibice pod svoje zelene krošnje, već informirajući se što ja kao pojedinac mogu učiniti u smislu zaštite od požara", napominju dodavši da trebamo početi od održavanja vlastitih okućnica, vrtova i poljoprivrednih površina, držeći ih urednima.
Kako kažu, zaštita šuma briga je šumara, vatrogasne zajednice, ali i čitavog društva. Bez suradnje svih subjekata protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj, medija i zajednice u cjelini, uspjeh u prevenciji požara i savladavanju opasne vatrene stihije bio bi mnogo nedostižniji.
Tagovi
Autorica
Partner
Ulica kneza Branimira 1,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: +385 1 4804 174,
e-mail: darko.biscan@hrsume.hr
web: http://www.hrsume.hr/
Evo zašto je važno hranjenje divljači tijekom zime
Unatoč usporenom krčenju, nužne su snažnije mjere očuvanja šuma
Šumoborci završili treću sezonu pošumljavanja - do sada posadili 178 tisuća stabala
Potkornjak - štetnik kojeg ne smijete zanemariti zimi
Ivan Tešija
prije 2 godine
ISPAŠA STOKOM JE NAJJEFTINIJA I NAJUČINKOVITIJA PROTUPOŽARNA ZAŠTITA Krški pašnjak je najveći zemljišni resurs u Republici Hrvatskoj i naše je antropološko naslijeđe,ali nažalost nije prepoznat kao takav zemljišni potencijal od kojeg bi Hrvatska imala ogromne gospodarske koristi, kao npr.,razvoj poljoprivrede i povećanje poljoprivredne proizvodnje,očuvanje eko sustava,razvoj ekstenzivnog stočarstva i proizvodnja mesa i mlijeka na prirodan način,zadržavanje ljudi na ruralnim područjima,demografski oporavak,seoski turizam,povećao bi se broj zaposlenih... Druge zemlje u našem okruženju kvalitetno su formirale gospodarenje svojim krškim pašnjacima na način da su u gospodarenje uključili stočare,šumare,ekologe i agronome. U nekim zemljama, država čak plaća stočarima da ispašom stokom određenih područja spriječe ljetne požare. Kvalitetno je razvijeno poljsko-šumsko gospodarenje koje ima višestruke koristi. Kod nas krškim pašnjakom gospodare Hrvatske Šume!!! Nažalost,svojim nečinjenjem,nebrigom i nezainteresiranošću za njega,Hrvatske Šume su gledajući sa ekološkog aspekta počinile ekocid!! Krški pašnjak je obrastao,što je za posljedicu imalo da nam je zbog toga smanjena bioraznolikost za čak 50%, negativno se to odrazilo na mješovita staništa, degradacija staništa, gubljenje biodiverziteta, a kao takav zarastao krški pašnjak je redovan uzrok ljetnih požara. Ako gledamo sa gospodarskog aspekta,onda možemo reći da su Hrvatske Šume velikim dijelom odgovorne za smanjenjem poljoprivredne proizvodnje kao i za demografski slom krških područja jer su svojim ponašanjem,okupirajući prostor,braneći ljudima ispašu,pošumljavanjem pašnjačkih površina,prisilile ljude da odustaju od stočarstva i isele u potrazi za boljim životom. Krški pašnjak je direktno povezan sa natalitetom,ako čovjeku oduzmete prostor za ispašu stoke koja mu je jedini izvor prihoda i egzistencije,on ne može preživjeti niti stvarati obitelj,mora prodati stoku i iseliti. Hrvatske Šume i Ministarstvo poljoprivrede su svojim neusklađenim i nezakonitim pravilnicima i uredbama,karakterizirale i definirale krški pašnjak kao nepoljoprivredno zemljište,ili zemljište "koje nije privredeno namjeni".Kao takvo svrstale su ga u "šumsko-gospodarske osnove"(šuma) u kojima brane ispašu stokom. Po definiciji Hrvatskih Šuma i trava u vegetaciji je početni degradacijski oblik šume.!!? Nelogično je da Hrvatske Šume uopće gospodare poljoprivrednim zemljištem koji je najveći zemljišni resurs u Hrvatskoj. Nelogično je da naše šume kao nacionalno blago svrstamo u okvire trgovačkog društva(d.o.o), to je ravno izdaji nacionalnih interesa!! Hrvatske Šume,prilikom definiranja pašnjačkih površina, nisu uključile ni ekologe ni agronome,nego su samovoljno odlučivale što je za njih "pogodno za pašarenje" a što ne, a pretežno "nije pogodno 80% površina za pašarenje" !!! Od stoljeća sedmog krški pašnjak je priveden namjeni i svrsi ekstenzivnog stočarastva, a sve površine su pogodne za pašarenje,ali za Hrvatske Šume očito vrijede neki drugi kriteriji. Zbog toga, danas imamo situaciju da nam se površine "pogodne za pašarenje" daju po 20-30 km daleko on naših farmi i to površine koje često nemaju pristupni put,bez mogućnosti gradnje montažne nadstrešnice za stoku,bez mogućnosti gradnje tora,pojilišta pa čak i zabrane postavljanja električnog pastira!!!. U takvim uvjetima je gotovo nemoguće ostvariti nikakvu poljoprivrednu proizvodnju!. Sklapanje ugovora u svrhu pašarenja za takve površine trebalo bi sklopiti kao "ugovore sa nedostatcima",jer su poljoprivrednici zakupom takvih nekvalitetnih površina itekako oštećeni. Na obrastao krški pašnjak se također obračunava koeficient umanjenja,ili koeficient prihvatljive površine koji pretežno u Dalmaciji iznosi 0.40%. Financijski gledano,poljoprivrednik plaća zarastao krški pašnjak 500 kn po hektaru,a APPRR mu plaća 0.40% od hektara, što iznosi 800 kn,a tih 800 kuna se oporezuje sa 25%!! Unatoč takvim činjenicama djelatnici Hrvatskih Šuma obmanjuju javnost kada kažu da je unosan posao zakup krškog pašnjaka. Možda je to unosan posao za njih, ali za poljoprivrednike sigurno nije. Područja gdje napasujemo naše blago(oko naših kuća,farmi) je za Hrvatske Šume "neprihvatljivo" za ispašu, ali im je "prihvatljivo" za pošumljavanje!!? Hrvatske Šume pošumljavaju plodna tla i stoljetne pašnjačke površine i to ljudima oko njihovih farmi,kuća, da bi na taj način direktno ugrozile tradicionalni način života i rada domicilnog stanovništva kao i njihovo zadržavanje u ruralnim sredinama i razvoj poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje. Da li Hrvatske Šume ovakvim pristupom žele iseliti ljude sa ruralnih područja i rezervirati ogromno područje za pošumljavanje borom od kojega,osim njih,nitko u Hrvatskoj nema koristi?? Pošumljavanje alepskim i crnim borom sa sredstvima Europske Komisije i sredstvima poreznih obveznika im je dobar biznis, jer očito manipuliraju dobivenim sredstvima!! Definiranje krškog pašnjaka kao "šume" koja nije šuma i ne može biti šuma, ima za cilj prikazati što više površina u Hrvatskoj kao šumu, kako bi prikazali lažno povećanje drvne mase i tako pravdali prekomjernu sječu šuma u kontinentalnom djelu Hrvatske. Očito su Hrvatske Šume svrha same sebi a javni i državni interes su zamjenili sa svojim osobnim interesima pojedinaca ugrožavajući gospodarski napredak,razvoj poljoprivrede,opstanak stanovništva i eko-sustav na skoro pola teritorija Republike Hrvatske!!. U medijima se jedan dan hvale kako su do sada sklopili ugovore sa 1850 poljoprivrednika,drugi dan kažu da je taj broj 700 korisnika a površine u zakupu su 50 000 ha.!? Hvaliti se takvim neusklađenim i poraznim podatcima je neprimjereno,ako uzmemo u obzir da se krški pašnjak prostire na preko 2 milijuna hektara što dokazuje da su Hrvatske Šume sklopile ugovore za samo 2.5% površine krškog pašnjaka u svrhu pašarenja,a potrebe poljoprivrednika su znatno veće. Na području krških pašnjaka trenutno je prisutno 158 408 UG(uvjetnih grla), što bi značilo da je potrebno preko 520 000 ha dodijeliti poljoprivrednicima u svrhu pašarenja(HŠ kažu da su skolopile ugovore za 50 000 ha,dakle samo 10% stvarnih potreba)!!!. Politika koju vode Hrvatske Šume nije u skladu sa politikom i ciljevima EU i EK. Glavni projekt EU je ruralni i regionalni razvoj i proizvodnja hrane,čak se ZPP-om za novo referentno razdoblje predviđa povećanje ekstenzivnog i ekološkog stočarstva, ali Hrvatske Šume ne mare za to, jer od prekomjerne sječe šuma u kontinentalnom djelu Hrvatske i pošumljavanja krškog pašnjaka alepskim borom, očito imaju veću materijalnu korist. Da li će Hrvatske Šume i dalje voditi svoju politiku ili će se morati prilagoditi hrvatskom zakonodavnom okviru i zacrtanim planovima Europske Komisije,to ćemo još vidjeti. U svakom slučaju vrijeme je za dubinsku i temeljitu rekonstrukciju tog državnog javnog poduzeća koje treba ubuduće služiti isključivo interesima Hrvatske države i hrvatskog naroda, a ne interesnim skupinama i pojedincima!!!