Imate šumu, a ne znate ni gdje je? Bogović objašnjava zašto propada 29% hrvatskog šumskog blaga

Nedavno završena i objavljena druga Nacionalna inventura šuma donijela je podatke koji su izuzetno značajni za cjelokupan prostor Hrvatske, a posebno sektor poljoprivrede i šumarstva. Rezultati pokazuju da Hrvatska danas ima 54.000 hektara šuma više nego prije 17 godina, što je površina usporediva s ukupnim zemljištem koje zajedno obrađuju ratarski giganti poput Belja i Žita.

O tome što te brojke točno znače na terenu, gori li nam pod nogama zbog zapuštanja poljoprivrednih površina i kakav se potencijal krije u privatnim šumama te mnogim drugim temama, u podcastu Agrokluba razgovarali smo sa Zdenkom Bogovićem, predsjednikom Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ), koji je ujedno vodio ovaj opsežan projekt za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Zarastanje poljoprivrednog zemljišta, a ne planirano pošumljavanje

Iako podatak o povećanju šumskih površina na prvu zvuči kao izvrstan uspjeh, Bogović naglašava da iza toga ne stoji sustavno pošumljavanje ili sadnja drveća, već prirodni procesi potaknuti iseljavanjem i napuštanjem sela.

"Bilo bi lijepo reći da smo pošumili 54.000 hektara, ali naravno da nismo. To je naprosto rezultat depopulacije ruralnog prostora. Priroda vam ulazi tamo gdje čovjek napušta. Ako je netko imao poljoprivrednu oranicu pa su djed i baka umrli ili su mladi otišli u grad, priroda čini svoje. To su uglavnom zarasle privatne poljoprivredne površine", opisao je.

Ukupno gledajući, više od 53% kopnenog dijela Hrvatske danas se nalazi pod šumom, po čijoj smo očuvanosti i prirodnosti u samom vrhu Europske unije.

"Hrvatska je perjanica ovog dijela Europe, sadrži najviše bioraznolikosti cijele EU", naglasio je Bogović.

Siječe li se u Hrvatskoj previše?

U javnosti se često stvara dojam da se šume u našoj zemlji prekomjerno sijeku i uništavaju, no podaci iz inventure, kako ističe, izravno demantiraju takve percepcije i subjektivne dojmove građana.

Naime, on kaže da usporedba drvne zalihe pokazuje da je glavnica ostala na stabilnih 543 milijuna kubnih metara, uz godišnji priraštaj od oko 13 milijuna kubika. Od toga iznosa, cjelokupna drvna industrija, kućanstva i energetski sektor u prosjeku godišnje iskoriste oko 8 milijuna kubnih metara, odnosno oko 62% ukupnog godišnjeg prirasta.

Dodaje da se gospodarenje u državnim šumama drži na oko 72% prirasta čime se ostavlja prostor za prirodne nepogode i štete od nevremena, dok je u privatnom sektoru ta brojka znatno niža.

Privatne šume: Ogroman i neiskorišten potencijal

Za razliku od državnog sektora, privatne šume, koje čine oko 29% ukupnih šumskih površina u Hrvatskoj, značajno su slabije obuhvaćene gospodarenjem. Bogović ističe da podaci inventure pokazuju da se u njima iskoristi tek 42% godišnjeg prirasta.

"U privatnim šumama imamo ogroman potencijal. Puno tih šuma je zbilja napušteno kao i dio oranica. Pokazalo se da imamo realizaciju prirasta od tek 42%. Otvoreno kažem, to je mrtvi kapital čiji bismo ekonomski potencijal mogli znatno podignuti", smatra naš sugovornik.

Podsjeća kako je nekada svako seosko gospodarstvo imalo svoju šumicu koja je služila za ogrjev, građu za čardak, krovove ili vinogradsko kolje. S promjenom načina života i uvođenjem modernih energenata, mnoge su parcele prepuštene same sebi. Smatra da mnogi mlađi vlasnici danas i ne znaju gdje se točno nalaze njihove čestice.

Financijski sektor ne prepoznaje šumarstvo: "Za auto može kredit, za šumu ne"

Dodatni problem za napredak privatnog šumarstva jest nesređeno vlasništvo, izrazita usitnjenost parcela, ali i potpuni izostanak podrške financijskih institucija. Bankarski sektor u Hrvatskoj šumu još uvijek ne vidi kao vrijednu imovinu ili investiciju.

"Odete u banku, sjednete kod svog bankara i kažete da biste kupili auto – odmah ponude sve moguće proizvode, kredite i leasinge. A kad kažete da biste kupili šumu i investirali u nju, te ponudili zalog nad šumom koja ima točno određenu drvnu masu po hektaru, kažu: 'Gospodine, žao nam je, nemamo takvih proizvoda, doviđenja.'", situacija je koju opisuje naš sugovornik uz zaključak kako se to mora promijeniti jer vlasnici šuma nisu odvojeni od poljoprivrede. "To je uglavnom isti čovjek na ruralnom području."

Sekvestracija ugljika: Šuma kao tvornica kisika i usisavač CO2

U podcastu smo se dotaknuli i klimatskih promjena te njihovog utjecaja na šume. No, tu se otvara i tema sposobnosti šuma da vežu ugljik iz atmosfere. Naime, podaci inventure daju egzaktan uvid u to koliko one doprinose ublažavanju klimatskih kriza kroz takozvanu sekvestraciju ugljika.

Naime, očuvane, stabilne i prirodne šumske zajednice kakve imamo u Hrvatskoj djeluju kao golemi spremnici ugljika. Međutim, Bogović napominje da šuma najintenzivnije veže ugljik dok raste i razvija se, zbog čega je aktivno i stručno gospodarenje, koje uključuje pravovremenu obnovu i sječu zrelih stabala, ključno za održavanje tog kapaciteta. Kao primjer spominje monokulture smreke u zapadnim europskim zemljama, a koje se masovno suše pod naletima potkornjaka i suša, gubeći ovu funkciju, dok naše mješovite bjelogorične šume pokazuju izniman imunitet i otpornost.

Izvoz sirovina, birokracija i mnoge druge teme

Razgovor sa Zdenkom Bogovićem ponudio je niz otvorenih pa i provokativnih odgovora na teme o kojima se u javnosti često lome koplja. Jedno od pitanja kojih smo se dotaknuli je i izvozimo li sirovinu, a uvozimo skup namještaj te zašto domaća drvna industrija gubi korak?

Komentirao je naš sugovornik i problem teretnih listova i birokracije gdje je privatnom šumovlasniku i dalje komplicirano posjeći i prevesti vlastito drvo, ali i kako uskladiti interese šumara, poljoprivrednika, pčelara i lovaca, koje naziva jednim od najjačih lobija u Hrvatskoj, na istom prostoru?

Prevozio dva metra svojih drva bez papira, ostao bez njih i još kažnjen s 1.320 eura!?

Pitali smo ga i to je kriv za gomile otpada po našim šumama, kako se s time nositi na terenu i kome prijaviti neodgovorne građane te na koji način priroda sama obnavlja površine nakon nepogoda, bez obzira na to što ljudi mislili o tome.

Odgovore na ova i brojna druga pitanja te detaljnu analizu stanja na terenu pogledajte u cijelom video podcastu na našem YouTube kanalu.

Cijeli razgovor sa Zdenkom Bogovićem pogledajte u videu u nastavku:

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor