Prevozio dva metra svojih drva bez papira, ostao bez njih i još kažnjen s 1.320 eura!?

Dva prostorna metra ogrijevnog drva, sa zemljišta čiji je suvlasnik i kojeg je čistio, donijela su 71-godišnjaku novčanu kaznu od 1.320 eura plus 30 eura za troškove prekršajnog postupka. Ostao je i bez drva koja su trajno oduzeta.

Stoji to u presudi Općinskog suda u Karlovcu koji je proglasio krivim slovenskog državljanina zbog prekršaja iz Zakona o šumama. Navedeni prekršaj odvio se lani, presuda je izrečena u svibnju, no ovih je dana priču objavio kaportal.

Ukratko, nije imao papire, iliti popratnicu.

Stoji u obrazloženju: Kriv je što je 29. travnja 2025. u 10:30 sati u mjestu Johi, općina Bosiljevo kao fizička osoba koja nije šumoposjednik, transportirao drvne šumske proizvode – bez propisanog teretnog lista (popratnice) i neobilježeno (bez otiska žiga režijskog čekića) ogrijevno drvo cera, graba i breze u količini od 2 prm.

Čistio zapuštenu česticu

Navode i da je drvo bilo izrezano na trupčiće dužine 30 cm, a on ih do svoje rodne kuće u Johi prevozio svojim traktorom marke IMT 533 za koji su bila prikačena zaprežna kola.

Presudom se objašnjava i da se okrivljeni nije pojavio na glavnoj raspravi, ali da je tijekom ispitivanja u Policijskoj postaji Duga Resa izjavio da je u jutarnjim satima sa svojim traktorom slovenskih registracijskih oznaka i zaprežnim kolima otišao na česticu koja se u katastru vodi kao livada sjenokoša. Ta čestica je bila zapuštena i na njoj rastu razne vrste drveća.

Budući da drveća s navedene čestice rastu prema putu, rušio je ona koja su išla na cestu. Naveo je i da je, s obzirom da je suvlasnik navedene čestice u 39/240 dijela s još osam suvlasnika, koji su većinom pokojni, odlučio je očistiti dio pa je srušio deset drveća raznih vrsta i dimenzija (grab, cer, breza) i narezao ih.

"Okrivljenik smatra kako za prijevoz nije trebao imati popratnicu za navedene trupiće jer je prešao preko glavne ceste do svoje rodne kuće u Johima. Vlasništvo zemlje je teško riješiti jer je većina suvlasnika pokojna, a živjeli su u Kanadi", opisuje se njegova izjava.

Minimalna kazna 1.320 eura

Sud je, međutim, presudio u korist tužitelja - Državnog inspektorata jer je, kažu, analizirajući svaki dokaz posebno i sve izvedene dokaze zajedno te u njihovoj međusobnoj povezanosti, utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj upravo na način kako mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom. Zakonom o šumama propisano je da se drvni šumski proizvodi i drvo posječeno izvan šume i šumskog zemljišta mogu transportirati samo ako su propisano obilježeni i ako je za njih izdan propisani teretni list (popratnica).

Izrečena mu je stoga minimalna kazna od 1.320 EUR (inače se kreće od 1.320 do 2.650 eura, op.a.), a okrivljeniku je odobreno plaćanje na šest mjesečnih obroka. Ukoliko u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti ove presude uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je u cjelini plaćena.

Navedeni slučaj, ne jedini ni posljednji takav, komentirao je za Agroklub mr. sc. Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) koji cijelo desetljeće upozorava na prereguliranost šumarskog sektora u Hrvatskoj.

"Stav Saveza je da se cijela regulativa u sektoru treba izjednačiti na nivou Europske unije jer ako vlasnik šume u Austriji uzme svoje drvo i odveze doma, on neće imati nikakve posljedice. No, ako vlasnik u Hrvatskoj to napravi, on će posljedično biti kažnjen kao ovaj gospodin u Gorskom kotaru", kaže Bogović.

Preregulirani zakon s oštrim kaznenim dijelom

Ističe pritom da treba jasno reći da taj čovjek nije ukrao šumu to jest drvo iz šume, "To je prvo i osnovno. On je samo uzeo tu drvnu sirovinu za svoje potrebe i apsolutno je neprimjerena, ne samo kazna, nego i taj preregulirani dio da mora za to imati teretni list", ukazuje ovaj šumarski stručnjak.

Pojašnjava da regulativa ide toliko daleko da posječete li orah u dvorištu i vozite ga na cestu, morate imati teretni list, za drvo koje nije iz šume.

"Znači, apsolutno je prereguliran taj dio što se tiče privatnih vlasnika šuma u Hrvatskoj u odnosu na druge vlasnike šuma u EU. Što je još gore, kazneni dio je izuzetno oštar, pogotovo za vlasnike malih čestica odnosno male šumovlasnike koji možda to ne mogu ni platiti, a država se onda može uknjižiti na njihove čestice", upozorava dalje na jednu od velikih opasnosti za vlasnike šuma.

Dodaje i dodatni primjer u kojem Zakon kaže da svi moraju direktno čuvati svoje šume. Kad se kaže direktno, to znači od 0 do 24 sata, a ako to ne osigura, prijeti mu kazna od najmanje 2.000 eura.

"Zamislite da svaki vlasnik poljoprivrednog zemljišta treba čuvati svoj kukuruz 24 sata ili pšenicu, masline i tako dalje. E, to smo stavili u šumarski sektor i tu nismo ravnopravni s drugim vlasnicima nekretnina", zaključuje Bogović.