Hrvatske šume: Podaci o gubitku drvenastog pokrova ne dokazuju nestajanje šuma

"Gubitak drvenastog pokrova nije isto što i gubitak šuma", reagirali su iz Hrvatskih šuma na, kako kažu, napise u nekim medijima, a s ciljem potpunog i točnog informiranja javnosti.

Ističu da su pojedini portali objavili članke naslova poput "Zašto Hrvatska ima sve manje šume? ‘Dokazali smo da je riječ o planiranom pustošenju" uz popratne analize satelitskih slika na kojima navodno ima manje šuma nego ranije.

U istima se navodi da je platforma Global Nature Watch satelitskom analizom za razdoblje od 2001. do 2025. na području Hrvatske zabilježila gubitak šumskog pokrova od oko 120.000 hektara. Uz taj podatak prenose se i tvrdnje Zelenog odreda o "politički dizajniranom ekocidu”.

"S obzirom na to da se iznose tvrdnje i insinuacije koje su neistinite, iznosimo činjenice i pojašnjenja koja smatramo nužnima za cjelovito i objektivno informiranje javnosti", stoji u reagiranju.

Prikazuju se gubici, ali ne i promjene

Navedeni se podatak, navode, ne odnosi na gubitak šumskog pokrova, nego na gubitak drvenastog pokrova, što nije isto, a pritom se zanemaruje činjenica da ti podaci ne uzimaju u obzir povećanje pokrivenosti drvećem u istom razdoblju.

Drugim riječima, prikazuju se gubici, ali ne i promjene koje bi omogućile cjelovit uvid u stanje. Izostaje, kažu, i objašnjenje da se ukupni gubitak razlikuje od godišnjeg gubitka pokrova stabala jer su ti podaci dobiveni različitim metodama i na temelju različitih definicija šume.

"Takvim prikazivanjem podataka, bez objašnjenja metodoloških razlika, čitatelje se može navesti na pogrešne zaključke o razmjerima gubitka šuma u Hrvatskoj", napominju iz HŠ.

Dodaju da metodologije koje koristi platforma Global Nature Watch nisu prikladne za procjenu promjena šumovitosti jer se temelje na procjeni pokrovnosti drvećem višim od pet metara. Takav pokrov može obuhvaćati šume, ali i zarasle napuštene poljoprivredne površine, voćnjake, maslinike, parkove, drvorede i druge urbane zelene površine. Pritom se ne uzima u obzir nacionalna definicija šume.

"Analiza ne uključuje ni niže uzgojne oblike, poput šikara, makija, šibljaka i gariga, koji se prema klasifikaciji FAO-a svrstavaju u kategoriju Other wooded land, a prema Zakonu o šumama Republike Hrvatske također se smatraju šumom", napominju dodajući da zanemarivanje tih razlika dovodi do toga da se promjene drvenastog pokrova predstavljaju kao dokaz nestajanja šuma, iako se takav zaključak iz tih podataka ne može izravno izvesti.

Vraćanje zapuštenih poljoprivrednih površina u funkciju

U reagiranju navode i da gubitak pokrovnosti prema ovoj metodologiji može nastati i zbog vraćanja zapuštenih poljoprivrednih površina njihovoj prvobitnoj namjeni, osobito radi ostvarivanja poticaja. Može biti povezan i s pomlađivanjem šumskih površina, provedbom dovršnog sijeka te stradavanjem šuma u prirodnim nepogodama, poput vjetroloma, snjegoloma i požara.

"Riječ je o različitim pojavama koje se u spornom članku svode na zajednički nazivnik gubitka šuma, bez potrebnog razlikovanja njihovih uzroka i posljedica. Time se stvara dojam da svako smanjenje drvenastog pokrova znači i trajni nestanak šume, što nije točno", negiraju navode.

Dodaju i da deforestacija, "na koju se u članku upućuje u kontekstu tvrdnji o ekocidu", prema međunarodnoj definiciji znači trajno uklanjanje šuma radi prenamjene zemljišta u druge svrhe, primjerice za poljoprivredu, pašnjake, izgradnju cesta, naselja ili industrijskih objekata.

Tvrde da metodologija koja se primjenjuje na platformi Global Nature Watch ne omogućuje utvrđivanje i procjenu promjena između kategorija zemljišta u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF – Land Use, Land Use Change and Forestry) na način propisan smjernicama Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

"Stoga smatramo neutemeljenim podatke dobivene tom metodologijom prikazivati kao dokaz deforestacije, a osobito ih koristiti kao osnovu za ozbiljne optužbe o ekocidu", navode dalje.

Nacionalna inventura bilježi povećanje površine šuma

Spominju se, kažu, i rezultati druge nacionalne inventure šuma (CRONFI 2) i uspoređuju podaci o drvnoj zalihi. Pritom se, međutim, izostavlja jedan od važnih rezultata - povećanje površine šuma za 54.000 hektara, odnosno 2,7 posto.

Taj podatak, ističu, potvrđuju i šumskogospodarski planovi stoga se tezultati inventure trebaju prikazivati cjelovito, a ne izdvajati samo one koji podupiru negativnu sliku o stanju hrvatskih šuma.

Hrvatska ima sve više šuma, a 29 posto ih je u privatnom vlasništvu - gdje su mrtvi kapitali?

Između ostalog, navode i da je mala razlika u drvnoj zalihi između dviju nacionalnih inventura objašnjena u publikaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

"Povećanje količine mrtvog drva u šumama, prema našem tumačenju, upućuje na to da se u Hrvatskoj ne provodi prekomjerna sječa jer se u slučaju intenzivnijeg iskorištavanja šuma ne bi očekivalo takvo nakupljanje drvne zalihe odumrlih stabala", reagiraju uz napomenu da je istodobno je zabilježen sve veći utjecaj prirodnih nepogoda na propadanje dijela šumskih ekosustava. Riječ je o pojavi koja nije karakteristična samo za Hrvatsku.

Ponavljaju i da se izostavljanjem tih činjenica i njihovim promatranjem izvan šireg konteksta stvara nepotpuna slika o gospodarenju hrvatskim šumama.

Prirodne nepogode znatno utječu na opseg sječe

Iz Hrvatskih šuma ističu i da je udio sječe stabala stradalih zbog prirodnih nepogoda u ukupnom etatu sve veći. Prema podacima koje su iznijeli, u posljednjih deset godina prosječno je iznosio 23,4 posto, dok je 2024. nakon vjetroloma iz 2023., dosegnuo čak 49 posto.

Ukupna količina posječenih stabala stradalih od prirodnih nepogoda u svim šumama, državnim i privatnim, u razdoblju od 2016. do 2025. godine iznosila je oko 16 milijuna kubičnih metara.

"Ti podaci pokazuju koliko prirodne nepogode utječu na opseg sječe. Međutim, takve se okolnosti u javnim istupima često zanemaruju, a sječa stabala stradalih u prirodnim nepogodama prikazuje kao posljedica prekomjernog iskorištavanja šuma", upozoravaju.

U reagiranju naglašavaju i da šuma nije statičan prostor. Ona raste, obnavlja se, stari i mijenja svoju unutarnju strukturu.

Zbog toga se, kažu, njihovo stanje ne može procjenjivati isključivo na temelju površine, drvne zalihe i zastupljenosti glavnih vrsta drveća. Jednako je važno pratiti razvojne stadije šume, prisutnost mladog naraštaja i razvoj tanjih stabala koja će u budućnosti preuzeti ulogu današnjih zrelih stabala.

"Zanemarivanjem tih prirodnih procesa i selektivnim tumačenjem pojedinačnih pokazatelja javnosti se nudi pojednostavljena slika koja ne odražava složenost šumskih ekosustava", navode dalje između ostalog dodajući da su u više navrata demantirali navode Zelenog odreda za koje smatraju da se temelje na miješanju različitih metodologija, selektivnom izdvajanju podataka i, prema njihovu mišljenju, nestručnom tumačenju stručnih dokumenata,

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor