Zdravlje papaka - jedan od najznačajnijih elemenata uspješne proizvodnje mlijeka

Hromost ili šepavost (Claudicatio intermittens) se definira kao disfunkcionalna upotreba ekstremiteta ili kao nemogućnost njihove funkcionalne upotrebe. Problem je čest kod svih preživača, ali najviše se manifestira u intenzivnom mliječnom govedarstvu zbog neprirodnog načina života i specifičnih uvjeta držanja u intenzivnim uzgojima proizvodnje.

Na pojavu šepavosti utječu brojni faktori rizika. Oni unutarnji se ne mogu izbjeći jer uključuju sezonu, fazu graviditeta i laktacije, prethodne bolesti i paritet. Tu je i genetski rizik za razvoj lezija.

S druge strane, vanjski faktori su:

• komfor (omogućen maksimalni period ležanja, udobne površine ležišta, odgovarajuće površine za kretanje i stajanje),
• higijena krava (suhe površine, površine bez fecesa i urina, odgovarajuća biološka sigurnost stada),
• socijalno i fizičko integriranje junica i zasušenih krava,
• kretanje krava na farmi (dobri putevi oko zgrada, ka izmuzištu, pašnjaku, pri hranidbi),
• hranidba (makroelementi, mikroelementi) i
• odgovarajuće preventivno skraćivanje rožine papaka.

Na pojavu lezija papaka i pojave hromosti utječu greške pri obradi, kvaliteta prostirke, dizajn i veličina ležišta, kao i kvaliteta površina za hodanje, pristup pašnjaku, socijalni status i predispozirajuća fiziološka faza organizma poput porođaja i laktacija. Suzbijanje hromosti se bazira na prevenciji, provođenju pravilnih zootehničkih i veterinarskih mjera.

Šepavost krava

Za uspješnu dijagnostiku potrebno je poznavati normalan način kretanja goveda. Ona se bazira na promatranju u mirovanju i u kretanju. Kada je lokacija bolnog procesa u petama zadnjih nogu, krava izbacuje noge prema nazad. Ukoliko je bolom zahvaćen lateralni papak, krava će nastojati rasteretiti taj papak, većim dijelom se oslanjati na medijalni, na taj način što će prilikom kretanja izbacivati nogu u stranu.

Križanje nogu je također znak boli. Krave je najbolje promatrati na ravnoj, čistoj, ne klizavoj betonskoj podlozi. Da se pri tom vide sa strane, zatim sa zadnjeg dijela i pri udaljavanju. I to pri šest do 10 neprekidnih koraka. U praksi se primjenjuje promatranje kretanja između ležišta i hranidbenog stola. Postoji više bolesti koje izazivaju hromost odnosno šepavost krava:

Laminitis je akutna, subakutna ili kronična difuzna aseptična upala nokatnog i postranog papčanog korijuma (Pododermatitis aseptica diffusa).

Bolest bijele linije se karakterizira razdvajanjem vezivno tkivne veze između tabana i zida papka u bijeloj liniji. Kako životinje stoje na tvrdoj podlozi, te zbog loših zoohigijenskih uvjeta imaju mekanu rožinu, često dolazi do uguravanja raznih materijala (kamenčića, prostirke) u područje bijele linije, što dovodi do pritiska na korijum, a rezultat je hromost zbog boli.

Erozija petnog dijela rožine se održava nepravilnim gubitkom bulbarnog dijela rožine u obliku različitih udubljenja.

Rusterholzov čir (Pododermatitis circumscripta) od koje najčešće obolijevaju starija, dobro uhranjena goveda, te gravidne krave koje su stajski držane i hrane se velikom količinom visokoenergetske hrane.

Horizontalni žljebovi i fisure su ulegnuća na papcima paralelna s krunom koja se mogu pružati aksijalno i abaksijalno na zidu rotine papka. Radi se o pucanja rožine papka na istim mjestima gdje se nalaze i žljebovi. Najčešći uzrok nastanka fisure je promjena u hranidbi.

Vertikalne fisure se manifestiraju kroz stvaranje pukotina odnosno odvajanja rožine papka u smjeru rožnih cjevčica.

Intradigitalna flegmona je akutna ili subakutna nekrotična infekcija koja počinje lezijama kože među papcima.

Interdigitalni dermatitis je upala interdigitalnog epidermalnog sloja, a uzrokovana je infekcijom Dichlobacter nodosus. Predstavlja bakterijsku upalu ovog sloja pete i kože između dva prsta nogu krava.

Digitalni dermatitis je zarazna površinska upala epiderme proksimalno od krunskog ruba i međupapčanog prostora. Prijemčive su sve kategorije goveda, ali najčešće obolijevaju junice odmah po ulasku u proizvodnu grupu, a morbiditet može ići i do 90 posto.

Kako održavati zdravlje papaka?

Kao što će mnogi veterinari i stočari primijetiti, dobro održavana navika čišćenja i orezivanja, će smanjiti pojavu nelagodnosti i hromosti životinja. Također, pri dobroj hranidbi životinja, s odgovarajućim hranjivim tvarima kao što su cink i vitamin H (Biotin, vitamin B7), veća je vjerojatnoća da će životinje imati kvalitetno tkivo papaka i jače noge.

Istraživanja koja analiziraju biokemijski profil krava prije i poslije korekcije papaka i na osnovi razlika u serumskoj koncentraciji albumina, glukoze, uree, amonijaka i β- hidroksibuterne kiseline, zaključuju da krave nakon ovog tretmana povećavaju unošenje voluminozne hrane, čime se poboljšava probava u buragu.

"Kada sam farmer primijeti da je papak loš ili da životinja hramlje, to je onda već problem. On se može riješiti, ali je to već skuplje za vlasnika i lošije po životinju. Stoga samo redovna obrada odnosno redovan pregled zdravlja papaka u stadu, a posebno u onim visoko-produktivnim je rješenje koje daje rezultat. Kao i kad idemo kod zubara", kaže Predrag Belenzada, vlasnik Hoof Trimming s.p., jedine registrirane firme u susjednoj BiH koja se isključivo bavi poslom njege papaka.

Što učiniti ako krava ne ustaje nakon teljenja – ne čekajte čudo

Svakako savjetuje izgradnju dez-barijera na farmama, kako bi se vršila redovna dezinfekcija papaka. Sredstva koje se koriste trebaju biti po preporukama stručnjaka, a pregled redovan.