Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mliječne krave
  • 31.03.2022. 13:30

Koliko dugo žive mliječna goveda u uzgoju?

Duži proizvodni vijek mliječnih goveda se aktivno promovira u državama kao što su Nizozemska i Danska. Dobrobit prema životinjama uključuje osvrt na njihovo zdravlje, ali se odnosi i na mogućnost da prožive svoj život što sličnije prirodnom.

Foto: Vesna Mijat
  • 1.373
  • 189
  • 0

Nije jednostavno odrediti prosječnu očekivanu životnu dob domaćih životinja iz uzgoja. Ovih podataka nema u udžbenicima o stočarstvu, niti u stručnim časopisima. No, u literaturi ćete lako pronaći podatak o optimalnoj dobi za klanje. Postoji veliki raskorak između trajanja njihova života na farmama i očekivanog životnog vijeka u prirodnim uvjetima.

Današnja goveda potječu od divljeg zvanog tur (Bos primigenius) koje je živjelo na većem području Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Goveda se smatraju jednom od prvih životinja koje su domestificirane, čak prije 10.500 godina i to na Bliskom Istoku. Gospodarsko korištenje ovih životinja započelo je još u brončanom dobu (2000.-750. godine prije Krista), najviše kao izvor ljudske hrane. Tur je izumro u 17. stoljeću, ali danas zato imamo skoro 1.000 pasmina goveda.

Kroz domestifikaciju i selekciju ljudi su krojili pasmine prema svojim željama i potrebama. Sada imamo životinje s različitim proizvodnim sposobnostima, mliječne, mesne i kombinirane. Što se tiče proizvodnje mlijeka, još početkom 19. stoljeća, prosječna krava je davala 1.000L mlijeka godišnje, a danas je prosječna godišnja mliječnost u većini svjetskih država dostigla brojku od 10.000L i više.

U prirodi bi govedo imalo puno dulji život

Krave bi u prirodi bez problema mogle doživjeti dob 15-22 godina (ako ih grabežljivac ne dohvati), a ne bi bile rijetkost niti one od 25 godina starosti. Poznato je da su neka goveda u prihvatilištima za životinje dočekala starost veću od 20 godina. Krava Sweet pea pasmine škotsko visinsko govedo je nakon života provedenog radi proizvodnje teladi odvedena u prihvatilište i tamo je doživjela starost od 22 godine. Ako se o njima nastavi briga, mogu doseći puno veću starost. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, krava imena Big Bertha iz Irske doživjela je dob od 48 godina.

Očekivana životna dob životinja uzgajanih na velikim industrijskim farmama izgleda ovako: mliječne krave žive najdulje, a to je oko 6 godina ukupno. Rasplodni bikovi žive 3 do 5 godina, a tovna goveda od 18 mjeseci do 2 godine. Mlade životinje koje se kolju zbog proizvodnje mlade teletine žive manje od godinu dana. Ako se mesna goveda uzgajaju ekstenzivno doživjet će i 5 godina. Mliječne krave su općenito plodne 8-10 godina, ali će njihova proizvodnja mlijeka nakon trećeg teljenja opadati i zato velika većina ide na klanje oko 6 godine života. Minijaturno govedo koje se najčešće drži kao kućni ljubimac često doživi starost od 18-19 godina. 

Mliječnost rasla ljudskom intervencijom

Evolucijski, krave su se prilagodile za proizvodnju mlijeka dovoljnu za hranidbu vlastitog teleta, a to je do 4 L na dan. Moderni zahtjevi mliječne proizvodnje nalažu dnevnu proizvodnju od 20-40 L na dan. Krava rekorderka Beecher Arlinda Ellen holštajnsko-frizijske pasmine proizvela je u toku jedne laktacije 25.300 litara mlijeka, što prosječno dnevno iznosi 69 litara. U vrhu laktacije najveća dnevna proizvodnja ove krave je iznosila 88 L mlijeka. Druga od svjetskih rekorderki Robthon Suzet Paddyy je 1993. godine u toku 365 dana proizvela 26.953 litara mlijeka. Dnevna proizvodnja  iznosila je 74 L mlijeka. Prosječna Holstein krava u intenzivnoj proizvodnji daje oko 10.400 L u svakom laktacijskom periodu. U laktaciji se drže oko 305 dana, a zasušuju 60 dana prije teljenja. Bređost traje 9 mjeseci.

Na zastarjelim farmama često su vezane lancima, a i noge im znaju biti sapete

U nekim prošlim vremenima goveda su se koristila za meso i mlijeko, ali i kao životinje za rad. Služile su za poljoprivredne radove, za vuču i za oranje. Danas je većina pasmina usko specijalizirana pa se domaće životinje koriste za proizvodnju mlijeka ili mesa. Život im je sveden na višegodišnju monotoniju provedenu u istim uvjetima i na isti način, u velikoj većini bez mogućnosti socijalizacije i izlaska na pašnjak. Poslije završetka njihovog proizvodnog vijeka većina ih završava u klaonici.

Cvjetka, Maza, Bela, Plava, Ruža samo su neka od imena koja su davana kravama, nekadašnjim hraniteljicama obitelji. Za života naših prabaka i pradjedova, svako selo ih je imalo bar nekoliko. Danas su sela bez krave češća nego ona s njima, toliko o našoj samodostatnosti. Živjele su u krdu i velika većina puštana je na ispašu. Na ispaši su imale priliku razvijati socijalne odnose i stvarati svoj hijerarhijski položaj. Imale su priliku učiti od iskusnijih jedinki. Mogle su doživjeti sunce, vjetar, travu pod papcima, čak se i zaigrati. Čovjek je kontrolirao njihov život, ali u daleko manjoj mjeri nego danas.

Živjele su i tada samo onoliko koliko bi to stočar odlučio ili njihovo zdravlje dozvolilo, ali ovakav njihov život definitivno se mogao nazvati prirodnijim nego današnji na intenzivnim farmama, a to su one s kojih nam većinom stiže mlijeko u supermarkete.

Život goveda na farmi rijetko je ugodan

Životinje na farmama žive u raznolikim uvjetima, no rijetke su velike farme koje mogu oponašati prirodne uvjete života. Sama mužnja općenito nije bolna ako je izvedena pravilno i pažljivo. No, vimena su danas punija i težina opterećuje goveđe tijelo više nego prije. Za pretpostaviti je da osjećaj prepunog vimena za kravu nije ugodan (do 50 kg). Danas se ne muzu više ručno već to obavljaju strojevi tzv. roboti. U SAD-u veliki postotak mliječnih krava imalo je mastitis u trenutku klanja. Dodatno, veliki broj mliječnih goveda iz intenzivne proizvodnje čine emocionalno načete životinje. Poznati su slučajevi kad su krave tjednima dozivale svoje tele koje im je oduzeto neposredno nakon teljenja, a sve radi isplativosti.

Dodatno, na većini hrvatskih mliječnih farmi krave nemaju pristup na otvoreno i prisiljene su cijeli svoj život provesti u zatvorenom što im uzrokuje dodatni stres. Na zastarjelim farmama često su vezane lancima što im onemogućava kretanje, a i noge im znaju biti sapete. Da bi proizvodila mlijeko ona mora biti bređa. Zato se ona uzastopno podvrgava postupku umjetnog osjemenjivanja da bi stočar što kraći period bio prinuđen hraniti kravu koja ne proizvodi mlijeko. Tako se potiče novi laktacijski period. Nakon teljenja, majke proizvode mlijeko oko 10 mjeseci. Zasušuju se i ponovno tele nakon 60 dana. Znači, u mužnji su i dok su bređe. Uzastopno ponavljanje ovakvog postupka iscrpljuje organizam. Nakon trećeg teljenja mliječnost počinje opadati, a nakon približno 5 godina ovakve proizvodnje, krave na intenzivnim farmama se smatraju potrošenima i šalje ih se na klanje za proizvodnju govedine niže kvalitete. Na manjim farmama, praksa je ipak zadržati goveda duže na životu. Ponegdje se još na obiteljskim farmama mogu pronaći i krave starije od 10 godina.

Bivaju tako zarobljene u začaranom krugu bređosti koja tjera njihova tijela na maksimalnu proizvodnju mlijeka. Ovakva praksa, u kombinaciji s uvjetima držanja na industrijskim farmama, utječe na pojavnost zdravstvenih problema koje mogu prijeći u kronična bolna stanja. Na intenzivnim farmama drže se u skučenim prostorima, na betonu u svom fecesu, te će pojavnost bolesti papaka i vimena biti veća nego na malim poluintenzivnim sustavima.

Duži proizvodni vijek mliječnih goveda se aktivno promovira u državama kao što su Nizozemska i Danska

Problemi s čirevima na papcima nastaju uslijed dugotrajnog stajanja na betonskom podu i u uvjetima skučenosti gdje je govedu onemogućeno kretanje. Mastitis je infekcija mliječne žlijezde uzrokovana patogenim bakterijama. Pojavljuje se uslijed nesanitarnih uvjeta u štali ili upotrebe kontaminirane opreme za mužnju. Uzrokuje financijske štete za stočara i bol kravama koja može postati i smrtna. Metritis (upala zida maternice), pomaknuto sirište, ketoza, hipokalcemija, probavne viroze i drugo. sve su stanja koja nastaju uslijed pomanjkanja brige za zdravlje krave, a ne uslijed starosti goveda i mogla bi se u većoj mjeri prevenirati s višem stupnjem dobrobiti prema životinjama.

Proizvodni vijek i dobrobit životinja

Proizvodni vijek krave muzare počinje prvim teljenjem i približno traje 3 do 4 godine u visoko-proizvodnim farmama. Mljekari nastavljaju s praksom klanja primarno u trenutku kada zdravlje životinje oslabi, kada se smanji plodnost ili mliječnost i sl. Ovi razlozi za klanje mogu biti i posljedica neadekvatnih uvjeta držanja stoke u štali. Poboljšanja u svrhu dobrobiti životinja, humaniji štalski uvjeti, više prostora po kravi, udobnije ležište, kvalitetnija i raznovrsnija  prehrana, obogaćeni životni prostor mogu produžiti životni vijek jedne krave dojilje. Ipak, proizvodni vijek ostao je sličan već desetljećima, unatoč poboljšanjima u uvjetima držanja.

Veliki je problem odvojenost današnjeg prosječnog potrošača od životinje koja za njega proizvodi. Reklame za mlijeko i mliječne proizvode uvijek su smještene na zelenim pašnjacima, a samo maleni postotak hrvatskih i europskih mliječnih goveda ima priliku kročiti na travu. Krave neće biti prikazane na umrljanom vlažnom betonu iako ih tako većina provede svoj život. U medijima je nemoguće pronaći sadržaj koji opisuje postupak s kravom čiji proizvodni vijek je završio, koja je ozlijeđena ili bolesna. Za poljoprivredne i obrazovne emisije, slika života moderne krave se uljepšava i prosječni potrošač nikad neće svjedočiti trenutku kada se krava bori za goli život prije nego li je usmrćena. Da su ovakve scene javno dostupne, možda bi više potrošača cijenilo žrtvu ove životinje, te bi se štedljivije raspolagalo mesom i mlijekom. 

Što donosi budućnost i kako je promijeniti?

Naše krave znatiželjne su i inteligentne životinje sposobne doživjeti i pokazati različite emocije. Brzo uče, prepoznaju ljudska lica i formiraju čvrsta prijateljstva. Čak su i izvrsni partneri u igri ako im se pruži sloboda za to. Istraživači na polju bihevioralnih znanosti potvrdili su da uče i dugo pamte, te uživaju u rješavanju jednostavnih zadataka. Postoji velika razlika između maksimalne dozvoljene starosti mliječnih i mesnih goveda, a pogotovo između štalskih i divljih životinja. Većini mliječnih krava iz intenzivnog uzgoja nije dozvoljeno da žive dulje od 4-6 godina.

Hrvatska je izgubila svoju samodostatnost što se tiče proizvodnje mlijeka za vlastite potrebe. Odgovor nije u velikim industrijskim farmama već u samoodrživim manjim gospodarstvima sa zaokruženom proizvodnjom. Odgovor je u gospodarstvima s diverzificiranom proizvodnjom. U poluintenzivnim i ekstenzivnim sistemima držanja stoke. Možda bi na ovakvim farmama odslužene krave iz industrijske proizvodnje, mogle pronaći svoj život.

Potrošnja proizvoda životinjskog porijekla neminovno će se smanjiti zbog nedostatka površina za proizvodnju krme, te zbog problematike okolišnog zagađenja s farmi. Svi zajedno možemo raditi na smanjenju konzumacije mesa i ostalih proizvoda životinjskog porijekla. A kada koristimo proizvode životinjskog porijekla, bilo bi dobro nabavljati ih od proizvođača koji brine za dobrobit životinje i za okoliš koji ostavljamo našim potomcima. Svojoj obiteljskoj prehrani nadodati možemo veganske zamjenice kao soju i sejtan ili bademovo i kokosovo mlijeko, te svi možemo dignuti glas kada se nađemo u situaciji da svjedočimo patnji životinje na farmi. Proizvodnja sirnih zamjenica na biljnoj bazi je već u zamahu, a kompanije koje se bave istraživanjem staničnih kultura, već proučavaju najbolje načine za proizvodnju mlijeka bez upotrebe životinja.

Duži proizvodni vijek mliječnih goveda se aktivno promovira u državama kao što su Nizozemska i Danska. Dobrobit prema životinjama uključuje osvrt na njihovo zdravlje, ali se odnosi i na mogućnost da prožive svoj život što sličnije njihovom prirodnom životu. Američki potrošači su u jednom istraživanju velikom većinom potvrdili da im je značajan razlog za odabir mlijeka u trgovini upravo dobrobit prema životinji. 

Više pažnje treba usmjeriti na dobrobit životinja 

U Švicarskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji organizirana su prihvatilišta za iskorištenu i odbačenu stoku. Još je to premalo u odnosu na broj npr. konja koji se u zapadnoj Europi drže u mirovini, ali ipak se podiže svijest stanovništva o postojanju milijuna mliječnih goveda koja su upravo u ovom trenutku zatvorena, na betonskom podu na nekoj velikoj farmi i svaki dan proživljavaju na jednaki način očekujući vrijeme za hranidbu i mužnju.

I na kraju, medijsku cenzuru na temu uobičajene stočarske tehnologije na intenzivnim farmama treba ukinuti jer potrošač ima pravo znati kako je život provela krava čije mlijeko ili meso konzumira.


Fotoprilog


Tagovi

Mliječno govedo Krava muzara Laktacija Kravlje mlijeko Tur Suhostaj Bređost Klanje Klaonica Smrt Životni vijek Dob Proizvodni vijek


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.