Zbog suše cijena sijena leti u nebo, čeka se neizvjesna zima

Sijena je ove godine bilo malo, u prvom redu zbog dugotrajne suše, pa je cijena rolo bale u Lici otišla na 40 eura, dok je još prije samo pet godine bila sedam eura ili oko 50 kuna, kažu zabrinuti veći lički stočari, koji nastoje osigurati dovoljno stočne hrane za dugu zimu.

"Trava je ove godine bila nikakva na inače oskudnim krškim pašnjacima pa sam kupio jeftino žito u Slavoniji, eko certificiranu zob. Kako imam mlin i silose idem prvi u hidroponski uzgoj stočne hrane što je novi smjer u poljoprivredi’’, kaže nam Bariša Dejanović, najveći uzgajivač buša u Hrvatskoj, koji u selu Visuć varoš, ispod Plješivice kod Udbine, ima između 500 i 600 grla s podmlatkom.

Prema njegovim riječima, na ovaj veliki problem stočari su ovih dana upozorili i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića na sastanku u Gospiću. No, procedura nalaže da županija, odnosno lokalna samouprava mora proglasiti štetu od elementarne nepogode, za što Dejanović drži da nema šanse jer se ličko-senjski župan Ernest Petry "sada bavi sam sa sobom". Uz to, tu je i velika afera vezana za odlaganje opasnog otpada u Gospiću, koja je zadala i veliki udarac tamošnjih proizvođačima hrane.

"Jer ako su opasne tvari iz otpada već zagadile zemlju i vodu, nema nam spasa", drži Dejanović koji se nada da će konačno iz poljoprivrede, koja se sada nalazi pod povećalom javnosti, ali i učestalih kontrola velikih proizvođača hrane, otpasti tzv. ‘brstači poticaja’ bez proizvodnje hrane, koji nanose golemu štetu sektoru.

Hranidba čini najveći trošak u stočarstvu

Hranidba, pak, čini najveći dio troškova u stočarstvu, 60 do 70 posto, i izostanak pravodobne gnojidbe travnjaka mineralnim ili organskim gnojivima ili potpuni izostanak gnojidbe stvara dodatnu štetu u sušnim godinama na krškim livadama, ističe naš sugovornik.

S druge strane, kaže, lički stočari imaju sigurne kupce jer odrezak od 200 grama košta u Njemačkoj 85 eura. Dakle, ima mjesta i za povećanje proizvodnje, ali on se na taj korak neće odlučiti jer drži da je buša, nakon 20 godina, spašena od izumiranja te da je njihov broj dosegao oko 6.000. Riječ je o autohtonoj pasmini, koja je prilagođena teškim uvjetima držanja na krškim pašnjacima, a koje su i najbolje prirodne kosilice.

"Samo ona može preživjeti, ali i počistiti oskudan krški pašnjak kako treba", ističe Dejanović, naglašavajući da kod njih nema požara.

Mladi stočar Jurica Sertić je za 400 rolo bala sijena, a za zimu mi treba 600 do 700 bala, od kojih je 200 njegovih, već platio 12.000 eura. Sada je cijena bale, kaže, od 30 do 40 eura za ovogodišnje sijeno, dok je ono lanjsko jeftinije.

"Računam da bi na zimu, ovisno o njezinoj duljini i jačini, njegova cijena mogla biti i duplo skuplja. Dobar dio sijena iz Like, svake godine, završi i u Dalmaciji", kaže Sertić koji u malom selu Breštani, kod Podlapače u općini Udbina, koja iza Hvara ima najviše sunčanih dana u godini, drži 120 buša i 30-ak konja.

Prema njegovim riječima, teško je uhvatiti drugi otkos na planinskoj livadi u ljutom kršu, iako takav ‘najviše voli’. Inače, zadnji je snijeg ove godine, a bilo ga je ranije i pola metra, pao ondje 10. svibnja, što znači da se valja dobro pripremiti za dugu ličku zimu. Žitarice, bila tona pšenice ili ječma po hektaru, se ne može ‘pokriti’ bez poticaja, koji pokrivaju oko 80 ha zemljišta, drži Sertić.

Problem je i voda

Ističe i da je voda u ovom dijelu zapadne Like veliki problem, pa se i po pitku vodu ide u jednom smjeru 16 kilometara, a blago pije vodu iz dva izvora u koncesiji, od kuda ju vuče cisternom. Ima godina, kaže, kad kapi kiše ne pade mjesecima, a ove godine je još bilo i vjetra, pa je škrta zemlja ispucala.

Uzgajivač salers goveda Velimir Platiša i dalje drži da je unatoč nizu problema, kao što je nedostatak trave, odnosno sijena ove godine, ali i pad cijene goveđeg mesa, slobodni uzgoj goveda na krškim pašnjacima u sustavu krava-tele, i dalje siguran posao. On se, osim slobodnog uzgoja, odlučio i na njihov tov, za što je već izgradio veliku štalu. Uz to, trebat će osigurati i dovoljno stočne hrane, a spreman je i prodati 20 do 30 starih goveda od ukupno 160 goveda.

Kaže i da mlađe krave radije borave u štali preko ljeta nego li u slobodnom uzgoju u debeloj hladovini u obližnjoj šumi. Od tamo vrebaju čagljevi, ali i vukovi, koji su zaštićeni pa im ništa ne može. No, ove godine paše nema jer je travnjak izgorio pa goveda prelaze puste kilometre u potrazi za istom.

Ističe pritom da je osigurao dovoljno sijena s vlastitih 320 ha zemljišta, koje je većinom pašnjak. Ipak, nije zadovoljan cijenom teladi, koju kupuju i kupci iz Slovenije i BiH po cijeni od 900 do tisuću eura, bez obzira ima li tele 120 ili 220 kilograma.

"To je ‘bagatela’ od cijene jer 100 kilograma razlike znači barem dva do tri mjeseca dodatnog uzgoja, što nama povećava troškove uzgoja", dodaje.

Prodajom sijena krpa malu mirovinu

Voćar Nikica Ćosić iz malog sela Rebić kod Udbine, prodajom sijena s 10 ha oranica, krpa ionako tanku mirovinu od 250 eura. Do ove godine je, kaže, sijeno prodavao velikoj farmi ‘Natura beef’, koja se nalazi u istom selu, odmah do njegova mladog voćnjaka 250 stabala jabuka i krušaka u Krbavskom polju.

Vlasnik Nature beef Mladen Kušeković, kazao nam je kratko da su svi zaposleni na farmi u ‘punom pogonu’ kad se radi o skupljanju ljetine za više od 500 goveda u slobodnom uzgoju.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor