Zakon o poljoprivrednom zemljištu direktno će zakinuti tradicionalne pašnjačke površine?

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu čije je savjetovanje s javnošću završilo 4. siječnja, izazvao je brojne reakcije, a jedna od njih dolazi i iz Središnjeg saveza uzgajivača konja hrvatski posavac (SSUKHP) koji su, podsjetimo, u svom priopćenju naglasili kako je dio odredbi ovoga Prijedloga štetno za poljoprivredu. Ističu kako one dovode u pitanje opstanak pašnjačkih površina na kojima se napasaju i o kojima ovise hrvatske izvorne i zaštićene pasmine konja.

Njihove se kritike, pojašnjavaju, prvenstveno odnose na prijedlog dodavanja članka 3.a kojim je propisano da Republika Hrvatska kao vlasnik poljoprivrednog zemljišta svoju obvezu "rješava" tako da zapušteno i obraslo poljoprivredno zemljište stavlja u šumskogospodarsko područje, umjesto da uloži sve snage i resurse u očuvanje i stavljanje tog zemljišta u funkciju. 

Zarasle površine

"Nebrigom vlasnika, tj. institucija Republike Hrvatske za državno zemljište te dopuštanjem zaraštavanja poljoprivrednih i pašnjačkih površina, dodatno se otežava i onemogućava ostanak stanovništva na ovim područjima čiji je život prvenstveno vezan za poljoprivredu, tj. poljoprivredno zemljište", stoji u izjavi koju potpisuje Juraj Čiček, predsjednik SSUKHP-a uz komentar kako se zakoni i izmjene zakona donose bez jasnog dugoročnog cilja i vizije važnosti zaštite i očuvanja kako ove vrste zemljišta tako i domaćih uzgajivača i proizvođača.

Konjogojci još jednom podsjećaju kako se tijekom epidemije uzrokovane virusom Covid-19 jasno pokazalo kako su samoopskrba i samodostatnost hranom i poljoprivrednim proizvodima temelj opstanka i neovisnosti države, a one ovise o očuvanju poljoprivrednih površina, te stavljanju zapuštenih u funkciju.

U tom kontekstu upozoravaju da će odredbama predloženog članka 3.a izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu direktno biti zakinuta i ugrožena područja ekstenzivnog stočarenja i tradicionalne pašnjačke površine uz rijeku Savu i njene pritoke, pašnjake koje je stoljećima oblikovao seoski način života i izvorne pasmine. Riječ je, kažu, uglavnom o površinama koje su prirodne retencije, pa će se širenjem šuma smanjiti se kapacitet prihvata velikih voda te tako ugroziti sigurnost ljudi i imovine u potencijalno poplavnim područjima. 

Lokalno stanovništvo i ekstenzivna ispaša

"Pašnjaci moraju ostati prvenstveno na korištenje lokalnom stanovništvu i ekstenzivnom načinu ispaše stoke koja je prilagođena uvjetima života u poplavnim pašnjacima i prirodnim retencijama“, apeliraju iz ove udruge koja okuplja više od 600 uzgajivača s oko 5.500 grla izvorne i zaštićene pasmine konja hrvatski posavac. Najviše grla hrvatskog posavca nalazi se upravo na područjima Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije koji su teško stradali u razornim potresima, gdje tlo još uvijek podrhtava. 

Smanjiti papirologiju i krenuti u obnovu šteta od potresa na farmama bez novaca?

"Uz potrese te izostanak podrške i kvalitetne obnove šireg sisačkog, petrinjskog i glinskog područja nakon Domovinskog rata, budućnost ovih područja ovisi i o odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu", zaključuju iz SSUKHP-a.