Smanjiti papirologiju i krenuti u obnovu šteta od potresa na farmama bez novaca?

U veljači će biti raspisan novi natječaj za tip operacije 5.2.1 odnosno potporu obnovi poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala u okviru Programa ruralnog razvoja RH, najavili su iz resornog ministarstva. 

Bit će to 11. natječaj za navedenu operaciju s tim da je deseti otvoren do 29. siječnja 2021. godine. Planiran za veljaču, kako je najavljeno iz Ministarstva poljoprivrede, novi će natječaj biti dodatno pojednostavljen i ubrzan, sve kako bi ljudima s potresom pogođenih područja pomoć stigla u što kraćem roku.

A zašto se, kako smo pisali, slabo koriste potpore za obnovu zemljišta i proizvodnog potencijala? Razloge relativno malog broja onih koji su se odlučili obnoviti svoje gospodarstvo sredstvima operacije 5.2.1. treba tražiti ponajprije u obimnim i vrlo kompliciranim procedurama. Primjerice, 10. natječaj sadržava 79 uvjeta koje poljoprivrednici moraju zadovoljiti da bi dobili ugovor, te 15 priloga s neophodnom dokumentacijom.

Osim osnovnih uvjeta moraju dodatno zadovoljiti i sljedeće: uništeno zemljište mora biti u vlasništvu ili zakupu, poljoprivredne zgrade te staklenici/plastenici moraju biti zakonito izgrađeni (ili u postupku ozakonjenja). Poduzetnik u teškoćama nije prihvatljiv, a dug prema državi ne smije postojati. 

Previše uvjeta koje poljoprivrednik mora zadovoljiti

Potonje je osobito problematično za poljoprivrednike u potresom uništenim područjima, jer je i zgrada Porezne uprave u Petrinji uništena, pa nemaju gdje niti platiti eventualni dug, već moraju ići u neku drugu ispostavu.

Nadalje, životinje na gospodarstvu moraju biti prijavljene u Jedinstveni registar domaćih životinja, ali za potporu se prihvaća samo osnovno stado, pa je bilo situacija na terenu da stradalu telad ljudi nisu mogli zamijeniti novom jer je smatrana repromaterijalom, a ne osnovom. 

Obnova proizvodnje nakon potresa – što poljoprivrednici mogu očekivati 

Štetu na višegodišnjim nasadima najprije treba prijaviti nadležnom tijelu (državnom, županijskom ili općinskom povjerenstvu), a po dobivanju EN-P/PN obrasca poljoprivrednik se mora javiti Upravi za stručnu podršku Ministarstva koja potom izlazi na teren. Ako je elementarna nepogoda uništila npr. 150 od 500 stabala voćke to je gubitak koji je prihvatljiv za financiranje, no ukoliko je uništila samo plod, a stabla su pogodna za nastavak proizvodnje u idućem vegetativnom ciklusu – takva šteta nije prihvatljiva za financiranje iz ove mjere (već mjere 17 koja pokriva 70% premije osiguranja usjeva, životinja). 

Obnova proizvodnje nakon potresa  

Ista pravila kažu da je obnova poljoprivrednog potencijala moguća jedino istom kulturom/vrstom koja je bila uništena elementarnom nepogodom ili katastrofalnim događajem. Također, nema mogućnosti prijave štete na jednogodišnjim nasadima, primjerice na žitaricama. Za štetu na građevinama, opremi i zemljištu poljoprivrednici moraju imati ovjeren EN-P ili PN obrazac, što APPRRR kasnije provjerava u APIS-u. 

Za sve troškove koje su iskazali u prijavi na natječaj, poljoprivrednici moraju provesti postupak nabave koji odvija transparentno preko portala APPRRR, što bi trebalo jamčiti najbolju cijenu za robe i usluge.

Kad se vidi stanje na terenu jasno je da poljoprivrednici na pogođenom području nisu u mogućnosti prikupljati potrebnu dokumentaciju te da očekuju pomoć nadležnih, u ovom slučaju Uprave za stručnu podršku MPS-a, koja u tome ima iskustva iz požara u Dalmaciji 2017. godine.

Kako krenuti u obnovu bez novaca?

Financiranje će biti poseban izazov jer je isplata predujma moguća samo uz bankovnu garanciju. U prethodnim natječajima poljoprivrednik je mogao započeti s aktivnostima već od trenutka nastanka elementarne nepogode i prije podnošenja prijave na natječaj, ali vlastitim sredstvima. Naime, uvjet (br. 77) koji se provlači i kroz sve dotadašnje natječaje, jest da je za isplatu predujma potpore do 50% obvezna dostava bankarske garancije - osim kod obnove višegodišnjih nasada gdje se moglo dobiti 20% predujma bez iste. 

Je li navedena garancija zaista nepremostiva prepreka za bolje korištenje ove mjere, istražili smo u postojećim EU propisima. Uzimajući u obzir činjenicu da se Uredba (EU) odnosi samo i isključivo na novac isplaćen iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, odnosno da uvjet iz Uredbe vrijedi jedino i isključivo u trenutku kada Agencija za plaćanja (odnosno država članica) potražuje sredstva od Europske komisije, što se u pravilu događa tek nakon što Agencija isplati korisniku sredstva i iskontrolira izdatke - ima se smatrati kako ne postoji prepreka da država isplati predujam korisnicima ne potražujući garancije niti potražujući sredstva od Europske komisije do trenutka kada korisnik opravda sredstva predujma računima ili drugim dokazima. 

Mogućnost koju APPRRR i Ministarstvo poljoprivrede imaju na raspolaganju je i paralelna isplata predujma korisnicima na temelju sklopljenih ugovora s Agencijom za plaćanja, ali iz druge proračunske stavke Ministarstva. Na taj način, Agencija bi se izuzela iz kontrole isplaćenog predujma, ali bi Ministarstvo moralo sklapati dodatne ugovore s korisnicima i potraživati od njih sredstva nakon što im ih APPRRR isplati na temelju dokaza. 

Isti ovakav pristup koristi se već godinama u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Pritisak na državni proračun ne bi trebao biti neodrživ

U sklopu Europskog socijalnog fonda i Natječaja za samozapošljavanje, Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćuje cjelokupnu potporu korisniku kao predujam - dakle, isplaćuje se 100% iznos potpore unaprijed uz donošenje bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika. Isti princip korišten je i kod natječaja za operaciju 5.2.1. objavljenih nakon požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je u proračunu Ministarstva poljoprivrede otvorena posebna proračunska aktivnost koja je služila kao garancija.

U Natječaju resornog ministarstva za financiranje projekata u 2020. godini prema programu za financiranje projekata lokalne infrastrukture, ruralnog razvoja, poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, Ministarstvo isplaćuje 100% iznosa odobrene potpore uz dostavu bjanko zadužnice. 

Nadalje, članak 63. Uredbe 1305/2013 dozvoljava osim bankarske garancije i istovjetnu vrstu jamstva pa se može razmišljati i o prikupljanju npr. Bjanko zadužnica na iznos isplate predujma što bi svakako za poljoprivrednike značilo jednostavniji put do novca od bankarske garancije.

Valja imati na umu da bez obzira na veličinu nastale štete u katastrofalnom događaju nije realno očekivati da će svi korisnici istovremeno poslati svoje prijave, krenuti u realizaciju svojih projekata i potraživati sredstva, tako da pritisak na državni proračun ne bi trebao biti neodrživ u prilog čemu govore i dosad objavljeni natječaji iz operacije 5.2.1. i ugovoreni projekti.

Dakle, nakon katastrofalnih požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji država je bila ta koja je stala uz bok poljoprivrednika, išlo se s predfinanciranjem bez bankovnih garancija za iznose predujmova do 100.000 kn po korisniku, kako bi pogođeni unaprijed dobili dio novca za pokretanje obnove svojih gospodarstava. 

Ostaje nam vidjeti hoće li se tako dogoditi i u novom natječaju kojeg Ministarstvo najavljuje i koliko će vremena proći dok prvi novac za obnovu ne sjedne na račune poljoprivrednika iz Sisačko-moslovačke županije.