Stanje u svinjogojstvu je odraz sveopće situacije u našoj poljoprivredi, kaže izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta.
Lošoj situaciji u svinjogojstvu ne nazire se kraj, a po brojnosti stoke Hrvatska je na povijesnom minimumu u zadnjih 70 godina.
Što se tiče svinjskog mesa samodostatni smo za nekih 55 posto, kaže nam izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Brojke su, dodaje, jasne: Došli smo na nekih 100.000 rasplodnih krmača, a imamo svega milijun svinja.
"Sve projekcije upućuju na to da bi trebali imati barem 200.000 krmača i između 2,5 i tri milijuna svinja", ističe i naglašava da je situacija u cijeloj poljoprivredi loša, a stanje u ovom sektoru samo odraz toga.
Poznato je da je trenutna situacija odraz zabrane izvoza svinjetine iz Njemačke u Kinu, koja zbog toga završava na tržištu Europske unije. Naime, samo prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je došlo do pada cijena za 29 posto, domaće tržište je preplavio jeftin uvoz, a i kvaliteta mesa je upitna.
Margeta upozorava da je proizvođačka cijena u Njemačkoj znatno ispod one u Hrvatskoj te da naši uzgajivači ne mogu konkurirati tome. "Zanimljiva je situacija da se u jednom trgovačkom lancu prodaje svinjetina koja je tri ili četiri puta jeftinija nego u istom tom u Njemačkoj", priča nam on te dodaje da se tu radi ili o lošijoj kvaliteti mesa ili dampingu.
Međutim, te dvije stvari su podložne djelovanju hrvatskih zakonskih propisa, ali ništa se po tom pitanju ne poduzima. Podsjeća i da je u Hrvatsku iz navedene zemlje uvezeno 25.000 svinja, a do pada cijene došlo je u najgore vrijeme tradicionalne svinjokolje. "Tada se primjerice svinjski but u trgovinama mogao naći za samo 19 kn, carsko meso po 15 kn i vratina za 16 kn", uspoređuje i kaže da svinja samo od zraka živi ne može toliko koštati.
"Naše ministarstvo i vlada govore da je takva situacija na tržištu i da na to ne možete utjecati. Međutim, dampinška cijena i niža kvaliteta nemaju veze s tim", tvrdi on. Dodaje da je Hrvatska usvojila Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi i da je nedozvoljeno da u trgovačkim centrima prodaju lošiju kvalitetu ili da je to meso jeftinije nego u istoj toj trgovini negdje dalje.
Iako naša država ima sve mehanizme da se takva praksa spriječi i zaštiti domaća proizvodnja, to se ne koristi. Međutim, ovo vidi kao tek jedan od problema koji opterećuju poljoprivrednu proizvodnju.
Stanje je sve gore i s našom autohtonom pasminom, crnom slavonskom svinjom i to unatoč tome što je zadnjih 10-ak godina doživjela pravi boom i njena se brojnost povećala za 50 puta. "Ova je pasmina postala brend, međutim u razvoju te priče i njenog pozicioniranja na tržištu dogodile su se greške u koracima", upozorio je naš sugovornik.
Kao glavni problem navodi da se nije radilo na preradi u autohtone proizvode visoke dodane vrijednosti. jer je upravo njena preradbena vrijednost puno veća od bijelih. Kod ove vrste mesa, kvaliteta dolazi do izražaja samo kao gotov proizvod. Prema njegovim riječima, 80 posto te pasmine se prodaje kao živa roba i to po cijenama koje su niže od bijelih.
"Trebale bi koštati barem 30 posto više zbog načina uzgoja, kasnozrelosti, sporijeg rasta i kvalitete", smatra on.
Kao problem navodi i nepostojanje proizvođačke organizacije koja bi imala svoju klaonicu, preradu i plasirala crnu slavonsku svinju isključivo kroz proizvode. Naime, prerađevine od ove pasmine se mogu naći u trgovačkim centrima, ali isključivo od velikih proizvođača, premda je njen uzgoj u početku zamišljen za mala gospodarstva čime bi se poboljšala njihova rentabilnost i profitabilnost. Od malih možete kupiti tek na kućnom pragu ili sajmovima.
Srozale su se i otkupne cijene. "Jednog tovljenika starog godinu i pol do dvije teško možete prodati za više od 13 ili 14 kn za kilogram. Bilo je situacija kada su ljudi prodavali za 10 kn jer nemaju gdje sa svojim svinjama", komentira on dodavši da je realan iznos između 16 i 17 kn plus PDV.
"Bez proizvođačkih organizacija nemamo u budućnosti što tražiti u poljoprivredi. No, Ministarstvo to nije prepoznalo. U novom prijedlogu proračuna predvidjeli su smanjenje sredstava takvim udruženjima", kaže razočarano te dodaje da u Europi cjelokupna poljoprivreda funkcionira upravo na temelju takvih organizacija.
"Džabe vam svi programi, natječaji kada pomažete pojedincu, a on koliko god velik bio zapravo je malen u globalnim okvirima. Uvijek će takvi biti podložni stresovima na tržištu", smatra on.
Kako je podsjetio, još 1990. u Slavoniji je bilo 28 klaonica, a samo su dvije od tadašnjih preživjele privatizaciju i rat. Nije bilo farme koja je bila više od 30 kilometara udaljena od nje. Danas se u ovoj regiji proizvodi 75 posto ukupne hrvatske proizvodnje svinjetine, a žalosna je činjenica da je na istom području svega 10 posto klaoničkih kapaciteta.
"Od Splita, Trogira do Kaštela bilo je 17 malih klaonica“, priča nam i kaže, u Slavoniji ih je trenutno samo šest. "Imamo zakon koji nalaže klanje u njima ako želite proizvod prodati na tržištu. No, ako ih nazovete i oni vam kažu da zaklati mogu tek za mjesec dana, što ćete vi sa svojom životinjom?", pita. Dakle, kapaciteti su pretrpani, a smatra da je nužna uspostava mreža malih klaonica u kojima će lokalna samouprava sufinancirati klanja.
Kaže i da je najmanji problem povećati broj svinja, čija se proizvodnja može udvostručiti za samo godinu dana. Međutim, ako nema mjesta gdje bi ih klali i obradili, nema riješenog tržišta i kratkih lanaca opskrbe onda nema smisla ni povećavati je.
"Kada je već propisano zakonom da se klanje mora obaviti na tim mjestima onda je red na državi da pomogne sufinanciranjem", zaključio je rekavši da se stočarstvo ne može razvijati bez infrastrukture koju čine klaonice, hladnjače i prerada.
Tagovi
Autorica
Andrej Žalec
prije 3 godine
SASA FRANIC na taj način su uništili i tvornicu šečera u Sloveniji, sada uništavaju dampingom hrvatske šečerane. Kad se sve završi, cjene šečera če poskočiti na visine, od kojih če da nas boli glava.Klasika. "Ovce bez gospodara šišaju i zimi.."
Đuro Japaric
prije 3 godine
Moramo primijeniti državnu tehnologiju uzgoja svinja , pitome uništiti a divlje razmnožiti sa ishranom na otvorenom ! Vladine svinje jedu prirodnu hranu i ratarske kulture seljaka , minimalan ulog u proizvodnji VLADINIH svinja !
Branko Margeta
prije 3 godine
Pa kaj se čudimo, barem smo mi prepoznatljivi po svinjarijama…
SASA FRANIC
prije 3 godine
Vlada bi trebala znati da na zapadu svinja dolazi kao nus proizvod. a da farme dobivaju prikrivene poticaje, za zgrade, sa panele, za razne druge stvari. zato njemacka scinja moze biti dovezena u HR po dampiskoj cheni. a u HR je svinju nemoguce proizvesti i prodati po toj cjeni a da se ne bude u minusu