• Odbor za poljoprivredu
  • 05.02.2021. 19:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Kuterovac: Zbog predatorskih cijena gubitak svinjogojaca je dva milijuna eura

Problem je što na domaće tržište dolaze proizvodi ispod proizvodne cijene, pa treba zakonom propisati kvalitetu svježeg mesa, mlijeka ili jabuka, te tako suzbiti nelojalnu konkurenciju, drži predsjednica Odbora Marijana Petir.

Foto: Marinko Petković
  • 448
  • 932
  • 0

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora na svojoj je danas održanoj 14. sjednici raspravljao o Izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je donesen u travnju 2018. godine, a na kojoj su putem videokonferencijske veze sudjelovali predstavnici više poljoprivrednih sektora, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN-a), Ministarstva poljoprivrede i HPK.

Predsjednica Odbora Marijana Petir kazala je da je ovaj put Hrvatska donošenjem zakona na vrijeme reagirala, prije EU direktive iz 2019. godine, koja postaje obvezna za članice ove godine jer se pokazalo da takve prakse najviše pogađaju male domaće poljoprivrednike, ali i male i srednje tvrtke, koja se bave  preradom na tržištu.

Dodala je da se izmjenama i dopunama zakona, popis nepoštenih praksi povećao sa 33 na 43, a ograničava se i učestala akcijska prodaja osjetljivih proizvoda kao što su mlijeko, meso, voće, povrće i biljna ulja.

Predatorske cijene unijeti u zakon

Uvodno je ministrica poljoprivrede Marija Vučković pojasnila da se uz terminološko usklađivanje s EU direktivom proširuje i obuhvat proizvoda, pa se uz hranu i prehrambene proizvode ovim prijedlogom izmjena obuhvaćaju i primarni neprerađeni poljoprivredni proizvodi. Spuštanjem praga ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda i primitaka na 15 milijuna kuna, proširuje se obuhvat adresata na koje se primjenjuju nepoštene trgovačke prakse, te se preciznije uređuju obveze vezane uz pisani ugovor i pravila i odgovornosti vezane uz izdavanje računa i otkupnog bloka.

Dopuštaju se nenajavljene kontrole i osiguravaju mehanizmi zaštite identiteta prijavitelja s ciljem njihove zaštite od komercijalne ili druge vrste odmazde.

Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac upozorio je da u izmjene zakona treba unijeti i predatorske' cijene kakve su trenutno na tržištu svinjetine. Naime, cijena svinja na europskom i njemačkom tržištu je 1,19 euro za toplu polovicu, odnosno blizu jedan euro za kilogram žive vage. Od rujna i početka krize u ovom sektoru, u Hrvatsku je uvezeno 20.000 svinja po cijeni od 0,8 eura. Normalna bi cijena trebala biti 1 euro plus 10 eurocenti za prijevoz.

"Znači, mi smo 30 eurocenti jeftiniji, cijenom ispod 6,5 kuna", naveo je i dodao kako je to možda dobro za potrošače, ali ne postoji takvo što kao besplatni ručak. "Uvijek ga netko plaća, u ovom slučaju domaći svinjogojci čiji je gubitak dva milijuna eura", upozorio je. 

S druge strane, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec, kazao je da sve domaće proizvođače hrane, bilo mesa, mlijeka, voća ili povrća, muči isti problem, a to je da nisu konkurentni uvoznoj robi odnosno dampingu. Ujedno, sada nije vidljivo deklariranje i sljedivost robe iz uvoza, posebno iz trećih zemalja, što drži ključnim za opstanak domaćih proizvođača.  

Kazne u vrijednosti 3,5 milijuna kuna

Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota upozorio je da treba definirati veleprodajne cijene u ovom zakonu, koje ne bi smjele biti ispod proizvođačih, kako bi i domaći poljoprivredni proizvođači mogli živjeti od svoga rada. Uz to, zatražio je učinkovitiji nadzor provođenja zakona na tržištu, kao i bržu naplatu kazni.  

Kako se čulo, od 323 pokrenuta predmeta, izrečena je kazna za njih devet u vrijednosti od 3,5 milijuna kuna. Mato Brlošić, potpredsjednik HPK je upozorio da deseci mlijuna kuna odlaze na kalo u silosima kod otkupa velikih količina domaćih žitarica, a sve na ime vlage i primjesa. Nadalje, predsjednik HPK Mladen Jakopović je kazao da njihova četiri prijedloga nisu prihvaćena kod izmjene i dopune zakona, što bi moglo dovesti da trgovački lanci u HORECA-a kanalu, bez PDV-a, ubuduće kupuju više robe iz drugih zemalja.   

Predstavnica AZTN-a Vesna Patrlj kazala je da su u provođenje ovoga zakona krenuli sa šest djelatnika, a sada ih imaju osam, što ukazuje na potrebu novog zapošljavanja. Osim toga, kaže, problem je i nesuradnja poljoprivrednika, iako postoji mogućnost anonimne prijave, koje se obrađuju.

Elita se bogati na uvozu hrane

Potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac upozorila je, pak, da se i uvezeno mlijeko prodaje pod etiketom 'Mlijeko hrvatskih farmi', a drži da zakon, nakon početnog zamaha, nije promijenio niti jednu nepoštenu trgovačku praksu. Dakle, ostaje praksa neplaćanje preuzete robe, kao i bikova, koji, prema zakonu, kaže, 'nisu hrana'. Na problem višegodišnjeg neplaćanje preuzete robe, kao što je slučaj u Sisačko-moslavačkoj županiji, upozorili su i drugi članovi Odbora.

Član Odbora Vilim Matula bio je zatečen onim što je čuo pa drži da se elita, koja ima ime i prezime, ali nama nije poznato jer se o njima šuti, bogati na uvozu na štetu domaćih proizvođača, ali i potrošača hrane.

Petir, pak, ističe problem što na domaće tržište dolaze proizvodi ispod proizvodne cijene, pa treba zakonom propisati kvalitetu svježeg mesa, mlijeka ili jabuka, te tako suzbiti nelojalnu konkurenciju.

Državni tajnik Tugomir Majdak je najavio uvođenje oznake 'Dokazana kvaliteta' što bi domaćim potrošačima, uz izmjenu zakona koji bi na traženje udruge "Neretvanska mladež" mogla stupiti na snagu već 1. rujna, a ne planiranog 1. studenog, trebao biti signal o porijeklu robe u trgovinama, koja će sada biti obuhvaćena više od 95 posto. 


Tagovi

Odbor za poljoprivredu Nepoštene prakse Uvoz Niske cijene Damping


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Znate li što su to uzdignute gredice? :D Inače sam aktivna članica Udruge Plantaža te smo u sklopu provedbe projekta Zelena školica u OŠ Višnjevac izradili s učenicima 8. razreda izradili uzdignutu gredicu :) Posadili smo jagode, matovilac,... Više [+]