Pretraga tekstova
Zanimljivo je da je jedina zemlja koja nije zabilježila pad u broju krmača Španjolska. Štoviše, uspjela je neznatno povećati svoj stočni fond, s 2,606 milijuna u 2004. na 2,611 milijuna krmača u 2024. godine
U posljednjih 20 godina broj uzgojnih krmača u Europskoj uniji smanjio se za više od 4,8 milijuna jedinki, što predstavlja pad od 32,4 posto. Prema podacima specijaliziranog portala 3tres3, broj krmača u EU pao je s 15,02 milijuna u 2004. na 10,15 milijuna u 2024. godini, piše Agrarheute.
Unatoč tom drastičnom padu u broju, ukupna proizvodnja svinjetine ostala je gotovo nepromijenjena. U 2004. godini članice EU proizvele su 21,1 milijun tona svinjskog mesa, dok se u 2024. ta brojka jedva promijenila i iznosi 21,04 milijuna tona.
Zanimljivo je da je jedina zemlja koja nije zabilježila pad u broju krmača Španjolska. Štoviše, uspjela je neznatno povećati svoj stočni fond, s 2,606 milijuna u 2004. na 2,611 milijuna u 2024. godine.
U ostalim zemljama koje su među vodećima u proizvodnji svinjetine zabilježeni su značajni padovi. Primjerice, u Njemačkoj se dogodio pad od čak 43 posto, s 2,47 milijuna na 1,39 milijuna krmača, Francuskoj za 36 posto, (s 1,29 na 0,83 milijuna), Nizozemskoj 30 posto, (s 1,12 milijuna na 783.000), Danskoj 17 posto, (s 1,4 na 1,16 milijuna.
Situacija u svinjogojstvu teška, no stručnjaci uvjeravaju - dolaze bolji dani
Najdrastičniji pad zabilježen je u Poljskoj od čak 63 posto, s 1,65 milijuna na svega 600.000 krmača.
Iako je broj uzgojnih krmača u EU u snažnom padu, industrija je uspjela održati gotovo istu razinu proizvodnje svinjskog mesa, što ukazuje na znatno povećanje učinkovitosti u uzgoju. Međutim, ove brojke otvaraju pitanja o održivosti, koncentraciji proizvodnje i dugoročnom utjecaju na male proizvođače i ruralna područja.
Kada je u pitanju Hrvatska, lani je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zaklano preko 100 tisuća svinja više nego 2023.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.