• HPK
  • 24.09.2021. 17:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Urušavanje sektora: Gubici stočara dvije milijarde kuna, a i dalje rastu

Globalni problemi prelomili su se preko leđa stočara i krajnje je vrijeme za mjere pomoći, kako kratkoročne, tako i dugoročne, istaknuli su danas čelni ljudi Odbora za stočarstvo HPK.

Foto: Lucija Bencarić
  • 1.451
  • 377
  • 0

Šest sektorskih stočarskih Odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) održalo je u petak još jedan sastanak na kojem je ponovo razmatrana teška situacija u ovom sektoru koja je uvjetovana globalnim tržišnim poremećajima, rečeno je medijima ispred Ministarstva poljoprivrede gdje su ponovo zatražili intervenciju Vlade, te iznijeli ključne mjere kako bi se sadašnji izuzetno negativni trendovi u stočarskim proizvodnjama i proizvodnji mlijeka zaustavili.

Ujedno i na vrijeme spriječilo nagomilavanje dugova proizvođača, moguće gašenje farmi i rasprodaja stoke, te u konačnici kao posljedica globalnih kretanja i rast cijena krajnjih proizvoda za potrošače.

"Zaključeno je kako je potrebno hitno definirati rokove i iznose kratkoročnih mjera pomoći, te da Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u što kraćem roku krene s isplatom jesenske rate potpore stočarima do 15. listopada", kazao je Zvonko Širjan, potpredsjednik HPK i predsjednik Odbora za tovno govedarstvo.

Stanje je neodrživo, poručili su danas vodeći ljudi Odbora HPK (Foto: M. Petković)

Stanje, dodao je, je neodrživo, a proizvođači se unaprijed ispričavaju potrošačima ako u idućim mjesecima dođe do rasta cijena proizvoda, jer u sadašnjim okolnostima i ogromnim troškovima ne mogu više biti konkurentni niti održavati razinu proizvodnje.

"Cijene mesa su danas na povijesnom minimumu i domaći proizvođači više nemaju alata ya konkurirati mesu iz uvoza koje dolazi po cijenama koje su ispod proizvođačkih", naglasio je. 

S terena dolaze alarmantne vijesti

Dodao je da je procjena HPK, a na temelju izračuna FAZOS-a, da se razmjeri šteta u stočarstvu, još do prije mjesec dana, kreću od 1,5 do 2 milijarde kuna. "A svakim danom su sve veći jer moramo hraniti stoku skupom stočnom hranom, čije su cijene otišle 'u nebo', kazao je Širjan.

Kako se čulo, Ministarstvo poljoprivrede je za sada ponudilo kao rješenje isplatu interventne pomoći od 150 milijuna kuna. No, u HPK ističu kako je to nedovoljna mjera, koja ne može riješiti nagomilane probleme. Zbog toga će se o daljnjim koracima i zahtjevima odlučivati na idućem sastanku Upravnog odbora HPK, istaknuo je Miško Šklempe, predsjednik Odbora za  konjogojstvo i sustav krava-tele. On ima 300 krava i 80 konja, koje više ne može držati jer ih ne može hraniti i tako stvarati još veće gubitke.  

Odbori su danas donijeli odluku da će o problemima u sektoru te izrađenu kalkulaciju trenutnih gubitaka po svim stočarskim sektorima uputiti Europskoj komisiji, EU parlamentu, predsjedniku RH, predsjedniku Vlade RH, Saboru, ali i krovnom udruženju EU poljoprivrednika Copa Cogeca.

Predsjednik njihova Odbora za mljekarstvo Igor Rešetar, upozorio je kako s terena dolaze alarmantne vijesti da sve više proizvođača mlijeka odustaje od proizvodnje i najavljuje prodaju svojih muznih krava i farmi.

Globalni problemi se prelomili preko leđa stočara

Rešetar ističe da su svjesni da je ova situacija uvjetovana brojnim globalnim faktorima, no isto tako znaju da je prošle godine krenuo blagi oporavak sektora proizvodnje mlijeka, a u sadašnjim okolnostima prijeti potpuni slom. "Ukoliko država smatra da joj proizvodnja mlijeka nije u strateškom interesu onda je to potrebno jasno reći kako bi se proizvođači okrenuli nekim drugim proizvodnjama, ako je to moguće i ako imaju uvjete za to", upozorio je. 

Predstavnici stočarskih sektora HPK zatražili su kratkoročne mjere među kojima su: jednokratna potpora sektorima, ranija isplata potpora do 15. listopada, te pronalaženje načina da država obnovi robne zalihe, odnosno da se pokuša zadržati što veća količina domaćeg kukuruza i uljarica za potrebe domaće proizvodnje jer je to jedini način da se adekvatno odgovori na globalne poremećaje i izuzetno veliki rast cijena žitarica, uljarica, stočne hrane i energenata na globalnom tržištu.

Cijene žitarica i stone hrane su otišle u 'nebo'​​​​​ (Foto: M. Petković)

Među srednjoročne i dugoročne mjere uvrstili su snažnije obilježavanje domaćih hrvatskih proizvoda na policama trgovina kako bi oni bili vidljiviji u odnosu na stranu robu koja dolazi po dampinškim cijenama. Zatraženo je i pojednostavljene procedura i natječaja za obnovljive izvore energije (solari), kako bi što više proizvođača dobilo mogućnosti dodatnih izvora prihoda i smanjilo svoje troškove. Među ključnim mjerama je i rješavanje pitanja državnog poljoprivrednog zemljišta, kao i poticanje kapitalnih investicija u izgradnju skladišta za žitarice i preradu. 

Proizvođač mlijeka iz Karlovca Davor Blažić kazao je da imamo danas samo 210 proizvođača sa više od 20 krava, a nekada smo imali i 65.000 proizvođača mlijeka. On ima farmu 30 godina te nikada, kaže, nije bio na godišnjem odmoru, a sada svaki dan čuje da je netko prodao krave,  odnosno ugasio farmu.

Stjepan Kušec, predsjednik Odbora za tov svinja, ističe da su troškovi po tovljeniku porasli za 550 kuna te se na terenu rasprodaju krmače što znači da se gasi proizvodnja, iako na domaćem tržištu, gdje dolazi jeftina roba upitne kvalitete, nedostaje 50 posto svinjskog mesa.  

Poslovanje s gubitkom 

Iz Komore ponavljaju kako je ova godina izuzetno teška za stočare, a trenutni položaj na domaćem, ali i na zajedničkom tržištu trenutno je pod utjecajem izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika uzrokovanih post pandemijskom krizom.

Analiza Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka pokazala je kako je došlo do naglog rasta cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. godini ukupno bio do otprilike 50 posto materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70 posto. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50%. Situacija na tržištu uzrokuje poslovanje s gubitkom analiziranih sektora stočarstva.   

Ništa bolja situacija nije ni u svinjogojstvu (Foto: L. Bencarić)

Razlika cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena kod tova junadi iznosi (-5,16 kn), sustavu krava – tele (-4,66 kn), proizvodnje mlijeka (-1,58 kn), tova svinja (-4,06 kn), tova pilića (-2,43 kn), proizvodnje jaja (-0,16 kn), a slična tržišna situacija je u sektoru ovčarstva i kozarstva.

Otkupna cijena mlijeka 2,45 kn, a proizvodnje 4,03. Omjer u tovu goveda i svinja još je gori

Uz ove čimbenike vrlo je nepovoljno vanjsko okruženje koje se prvenstveno odnosi na velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu, gdje se roba izvozi po dampinškim cijenama, a godinu su obilježili i tržišni šokovi uzrokovani prirodnim nepogodama – velika suša u pašnom dijelu godine, potresom pogođena područja i drugo, zaključio je Širjan.


Fotoprilog


Tagovi

HPK Stočarski sektor Kriza Mjere Zvonko Širjan Igor Rešetar


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sjeća li se tko ove ambalaže?