Prekid proizvodnje mlijeka najavilo 50 posto hrvatskih farmi?!

Toplinski valovi koji su nam ovog ljeta donijeli tako visoke temperature i sušu umanjili su prinose i značajno uvećale cijenu uroda. Žitarice su u prosjeku poskupjele 40 posto što je dovelo i do poskupljenja stočne hrane čija se vrijednost po kilogramu gotovo izjednačila s vrijednošću litre mlijeka. To proizvodnju čini neodrživom pa su stočari zatražili hitne mjere za ublažavanje poremećaja na tržištu i opstanka cijelog sektora.

Na problem su upozorili još početkom srpnja: pšenično krmno brašno u godinu dana poskupjelo je 22 posto. Unatoč tome što je Hrvatska ove godine imala rekordnu žetvu (1,1 milijun tona) pšenica je poskupjela više od 20 posto, troškovi proizvodnje su 30 posto veći nego što je cijena po kojoj mogu prodati svoje proizvode, nastavljen je uvoz mesa, mlijeka, mesnih prerađevina po izuzetno niskim dampinškim cijenama…

Kolak: Izgubit ćemo minimalno 200 mil litara mlijeka

Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, Branko Kolak, ističe kako u zadnja dva desetljeća sigurno nije bilo teže godine. Kalkulacije u mljekarskom sektoru, navodi, kazuju da nam nedostaje kuna i pol po litri proizvedenog mlijeka što je nedostatno da bi se pokrili troškovi proizvodnje. "Moja krava danas pojede 60 kuna, ako joj dam 50 ili 40 ubit ću je. Ona mi u prosjeku donese 31 litru mlijeka za što dobijem 70 kuna. Da bi uz hranu pokrio troškove radne snage, energije, rezervnih dijelova, amortizacije, troškove veterinara i održavanje strojeva, trebao bih dobiti 100 kuna", pojašnjava.  

Prisjetio se 2011. godine i naglog pada cijene mlijeka kada su stočari upozoravali tadašnjeg ministra Tihomira Jakovinu i premijera Zorana Milanovića da treba nešto poduzeti kao se ne bi dogodili problemi u sektoru. Kaže kako se dogodilo da su u godinu i pol sa 700 milijuna litara proizvodnje pali na 400. "Sad nam vrlo vjerojatno slijedi sličan scenarij", kaže navodeći da su dolaskom ministrice Vučković uspjeli zaustaviti pad, čak i podigli proizvodnju zadnjih godinu dana tako da smo imali 500 milijuna litara.

"Međutim, ukoliko se nešto ne poduzme u disproporciji troškova i cijene mlijeka mislim da će Hrvatska minimalno izgubiti 200 milijuna litara mlijeka", predviđa Kolak.

Cijena žitarica se formira na svjetskom tržištu na kojem je potražnja veća od ponude. Na rast cijena utjecala je i povećana potražnja iz nekih zemalja, osobito iz Kine. Zbog suše i drugih elementarnih nepogoda smanjeni su prinosi u Brazilu, Argentini, Sjedinjenim Američkim Državama. Ukrajini i Rusiji, sve redom velikim izvoznicima hrane. Analitičari u pojedinim zemljama Europske unije i regije više od tri desetljeća ne pamte ovakvu poljoprivrednu sezonu. 

Stočari ne određuju cijenu ničega

Branko Karamarković iz Ilmin Dvora kod Čađavice u Virovitičko-podravskoj županiji uzgaja 120 grla stoke od kojih je 80 na mužnji. Ubraja se u srednje proizvođače, dnevno dobije od 1.200 do 1.500 litara mlijeka. 

"Prvo sam ratar, onda stočar jer svaki stočar mora biti i ratar. Kad kao ratari vidimo kako je lijepa cijena pšenice, ječma i uljane repice, a najavljuje se i lijepa cijena kukuruza razvuče nam se osmijeh, ali mi već sada plaćamo danak. To je kratkoročna radost. Sve ćemo mi to vratiti jako, jako brzo", upozorava uz pojašnjenje da ako cijene ne budu pratile cijene mesa i mlijeka, oni su, kako kaže, kao stočari gotovi. "U toj priči nemamo što tražiti. Samo lud čovjek se još time može baviti. Najgore je što mi ne određujemo cijenu ničega", komentira i dodaje da nikako ne može odgonetnuti priču dampinških cijene mesa i mlijeka. 

"Većinu naših ratarskih proizvoda izvozimo, a u izvozu najveći dio kolača uzimaju prekupci", kaže navodeći da otkupljuju od njih po dobroj cijeni i prodaju je po još boljoj proizvođačima mesa i mlijeka. "I kako onda prerađivači mogu proizvesti krajnji proizvod s tako niskim cijenama to nikako ne mogu shvatiti", pita se. 

Čeka se pomoć Vlade RH

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je sredinom srpnja na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede članica EU-a pozvala Europsku komisiju da dodijeli financijsku potporu sektoru stočarstva ugroženom skokom cijena. Za hrvatske proizvođače mlijeka tražila je 15 milijuna kuna pomoći.

Početkom rujna predstavnike stočarskog sektora primio je premijer Andrej Plenković sa suradnicima. Teme sastanka bile su stanje na tržištu stočne hrane i energenata te procjena tržišnih kretanja, stanje otkupa mlijeka i živih svinja, strateške smjernice za povećanje obujma korištenja obnovljivih izvora energije na farmama te pregled donesenih mjera i prijedlozi novih mjera i aktivnosti.  

Prema priopćenju koje je resorno ministarstvo dostavilo medijima premijer je pozvao sudionike na "konstruktivan dijalog oko pronalaženja zajedničkih rješenja za tržišne poremećaje u sektoru stočarstva", pri čemu je istaknuo sve mjere pomoći koje je Vlada u protekle dvije godine izradila i realizirala u sektoru stočarstva u vrijednosti većoj od 400 milijuna kuna, uz raspoložive natječaje iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti većoj od 550 milijuna kuna. Poručio je da će Vlada nacionalnim i EU sredstvima podupirati podizanje samodostatnosti i očuvanje likvidnosti stočarske proizvodnje. 

Kolak nije želio posebno komentirati sastanak i premijerove poruke. Kaže kako čekaju odgovor u iduća dva tjedana pa će vidjeti kakva će rješenja predložiti i kakve garantne mjere ponuditi da prevladaju ovu situaciju. "Nadam se da će Vlada shvatiti ozbiljnost situacije, da će pokušati iznaći rješenja", kaže nam dodajući da su pomogli gospodarstvu u pandemiji da bi poduzetnici sačuvali radna mjesta. Da nisu, danas bi imali 200 do 300 tisuća nezaposlenih. "Na taj način mogu pomoći i nama. Premijer je mudar čovjek, stekao sam dojam da je shvatio ozbiljnost situacije", izjavio nam je Kolak. 

U suprotnom, naglasio je, moglo bi doći do gašenja proizvodnje i zatvaranje farmi. "Neslužbeno, prekid proizvodnje najavilo je pedeset posto farmi. Nije na meni da navješćujem, ali pouzdano znam da će četiri farme koje u prosjeku imaju po 50 krava sigurno ugasiti proizvodnju. Čekaju samo period držanja od mjesec dana", otkriva napominjući da ima ljudi koji ni silažu nisu spremili što znači da definitivno prestaju s radom. On je, kaže, pripremio za nagodinu, ali ne bude li se nešto napravilo i sam će potrošiti što ima i zatvoriti farmu s oko 1.000 grla i 13 radnika.

Cijena kukuruza do dvije kune? 

Optimizam ne dijeli ni Branko Karamarković. "Oni misle pomoći svim farmama koje nemaju dovoljno zemlje jer moraju kupovati hranu. A šta onaj tko ima dovoljno zemlje? Njegova hrana ne vrijedi?", pita govoreći da je svaka pomoć dobro došla, ali ako se nešto rješava treba se rješavati kolektivno. U sektoru su svi ugroženi, i mali i veliki. 

Male do sada, upozorava, nismo uspjeli sačuvati, a ovo je njihova daljnja propast. Kako god okrenuli, sve što se događa reflektira se na poljoprivrednike, a na stočare pogotovo. "Svi smo već dotakli dno, a da li će ovo biti za definitivno zatvaranje cijele priče, budemo vidjeli", priča ovaj pljoprivrednik koji ovih dana silira kukuruz. 

Pripremaju, priča, hranu za cijelu sljedeću godinu i već se sada ljudi dvoume šta raditi. Već se kalkulira da će kukuruz biti od kune i pol do dvije. "Sad ti to spremi na ovu cijenu mesa i mlijeka. To je čisti gubitak! Spremamo silažu, a u isto vrijeme znamo da ćemo debelo izgubiti", kaže Karamarković, zaključivši kako će unatoč svemu ostati oni najuporniji zbog čuvanja tradicije jer "naučili smo se time baviti. Zavolimo to i trpimo". "Ne znam kako bih došao na farmu, a da ju vidim praznu", dodaje. 

Damir Horvatić: Zbog cijena stočne hrane imat ćemo novo osipanje mliječnog sektora

Branko Kolak dugoročno rješenje vidi u proglašenju stočarstva strateškom industrijom jer generira dodanu vrijednost. "Ako zatvorim farmu, neću bez posla ostati samo ja i moja obitelj nego i moji radnici i njihove obitelji. Posla tada neće imati tvornica stočne hrane od koje kupujem, veterinarska ambulanta koja mi liječi stoku, firma koja servisira uređaje… čitav jedan lanac, jako puno industrija koje se vežu na nas", zaključuje ovaj stočar. 

Temperaturne (ne)prilike 

Inače, o kojim se temperaturnim (ne)prilikama s početka teksta radi, jasno opisuju podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, prema kojima se odstupanja srednje temperature zraka u lipnju 2021. u odnosu na normalu 1981–2010 nalaze u rasponu do 4 stupnja Celzijeva. 

Na svim postajama temperatura zraka je bila značajno viša od prosječne. Temperaturne prilike opisane su kao toplo (okolica Makarske), vrlo toplo (šira okolica Slavonskog Broda, veći dio Istre, najjužniji dio gorske Hrvatske i južno Hrvatsko primorje) i ekstremno toplo (istočna Hrvatska izuzev okolice Slavonskog Broda, središnja i gorska Hrvatska, sjeverno Hrvatsko primorje, obala Istre i Knin). Vrlo slično bilo je i u srpnju, a podaci za kolovoz u vrijeme pisanja ovog članka još nisu bili obrađeni. Analiza odstupanja količina oborine za lipanj i srpanj u odnosu na višegodišnji prosjek pokazuje da su količine oborine na svim postajama bile znatno ispod prosjeka.