Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kriza stočarstva
  • 15.09.2021. 10:10

Otkupna cijena mlijeka 2,45 kn, a proizvodnje 4,03. Omjer u tovu goveda i svinja još je gori

Prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić i dr.sc. David Kranjac s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek izradili su analizu koja jasno ukazuje da je stanje u stočarskom sektoru neodrživo.

Foto: Vedran Stapić
  • 2.671
  • 494
  • 0

Nagli rast cijena inputa u stočarskoj proizvodnji uzrokovao je rast troška hranidbe koji prelazi 70 posto materijalnih troškova u pojedinim sektorima u tekućoj godini (do 2021. nije prelazio 50%), stoji u analizi Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek o stanju u ovom sektoru koju su izradili prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić i dr.sc. David Kranjac. 

Rezultat nastale alarmantne situacije je skok cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, u nekim slučajevima i više od 80 posto. Takva situacija na tržištu, navode autori, uzrokuje poslovanje s gubitkom analiziranih sektora stočarstva: tov junadi iznosi -5,16 kn, sustavu krava – tele je -4,66 kn, proizvodnje mlijeka -1,58 kn, tova svinja -4,06 kn, tova pilića -2,43 kn, proizvodnje jaja -0,16 kn, a slična situacija također u sektoru ovčarstva i kozarstva. 

"Stočarima od početka godine naglo rastu troškovi, a s druge strane svoje proizvode prodaju ispod cijene jer se, na zajedničkom tržištu, roba nudi po dampinškim cijenama zbog viškova uzrokovanih Covid-19 krizom", upozoravaju dodajući i da je, pored strukturnih problema u ovom domaćem sektoru i naglog rasta cijena inputa, 2021. obilježila suša poglavito u pašnom dijelu godine. Uz manjak oborina, stočari u pojedinim dijelovima Hrvatske bore se i s posljedicama uništenja proizvodnih kapaciteta uzrokovanih potresima. 

Soja s 2,53 kn/kg skočila na gotovo četiri kune 

O kolikom rastu cijena se točno radi, jasno daju podaci koje su objavili: usporedi li se petogodišnji prosjek s prosječnim cijenama u prvih sedam mjeseci ove godine vidljivo je da je soja rasla za 50,49 posto, kukuruz 35,95 pšenica 27,7 te stočni ječam 19,44 posto. Sličan trend uočili su i kod promatranih prerađevina ratarskih kultura; pšenično krmno brašno (31,79%), sojina sačma (16,92%), te suncokretova sačma (57.83%).

Primjerice, soja je s 2,53 kune u 2015. godini, ove narasla na 3,82 kn/kg, a kukuruz s 1,06 na 1,45 kn/kg. U prosjeku. 

Prosječna cijena žitarica, uljarica i prerađevina:

Žitarice, uljarice i prerađevine

2015. godina

2021. godina

Kukuruz (kn/kg)

1,06

1,45

Ječam (stočni) (kn/kg)

1,17

1,29

Pšenica (kn/kg)

1,22

1,46

Pšenično krmno brašno (kn/kg)

0,98

1,23

Zob (kn/kg)

1,16

1,08

Soja (kn/kg)

2,53

3,82

Sojina sačma (kn/kg)

3,03

3,34

Suncokretova sačma (kn/kg)

1,89

2,52

Izvor: Obrada autora prema podacima TISUP-a

Pored toga, rasli su i troškovi vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 4,21 posto u lipnju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a troškovi prijevoza u odnosu na lani viši su za 7,86 posto. 

Kada je u pitanju tov junadi, autori napominju da trošak po jedinici učinka odnosno cijena koštanja u tekućoj godini iznosi 20.18 kn/kg dok se prosječne tržišne cijene kreću otprilike 15 kn/kg s tendencijom smanjenja. "Razlika između cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena otprilike iznosi -27%, te predstavlja podatak iz kojeg možemo zaključiti kako gospodarski subjekti koji se bave tovom goveda trenutno ostvaraju gubitak, te da se trenutno radi o neisplativoj proizvodnji", jasno kažu u analizi. 

Razlika između cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena i u sustavu krava-tele otprilike iznosi -17% odnosno -4,66 kn. Slična situacija je, opisuju, i kod proizvođača mlijeka, gdje u ukupnoj strukturi troškova proizvodnje mlijeka kapaciteta 100 muznih krava materijalni troškovi čine 83 posto. Dok unutar materijalnih troškova, trošak hranidbe zauzima otprilike 80% ukupnih troškova proizvodnje mlijeka.

Izniman porast troškova proizvodnje

Točnije, trenutni trošak po jedinici učinka, odnosno litri proizvedenog mlijeka (cijena koštanja) u tekućoj godini iznosi 4.03 kn/l, dok se prosječne tržišne cijene mlijeka kreću otprilike 2,45 kn/l s malim izgledima rasta cijena na zajedničkom tržištu.

"Također kao i kod tova goveda gospodarski subjekti koji se bave proizvodnjom mlijeka trenutno ostvaraju gubitak, a razlika između cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena iznosi -1,58 kn/l (približno -40%) upravo zbog naglog rasta osnovnih inputa proizvodnje u tekućoj godini", otkrivaju podaci. 

Ništa bolje stanje nije i u svinjogojstvu, gdje cijena koštanja tova u tekućoj godini iznosi 12.06 kn/kg dok se prosječne tržišne cijene kreću otprilike 8 kn/kg s daljnjom tendencijom smanjenja zbog tržišnih viškova. Razlika između cijene koštanja i prosječne tržišne cijene u ovom slučaju iznosi -4,06 kn/kg (približno -34%).

Prosječne tržišne cijene svinjetine kreću se oko 8 kn/kg, a zbog viškova prijeti daljnje smanjenje (Foto: L. Bencarić)

Nadalje, navode, iako se čini da je situacija nešto bolja, peradarski proizvođači također bilježe gubitke. Cijena koštanja tova pilića u tekućoj godini iznosi 10,74 kn/kg dok se prosječne tržišne cijene kreću otprilike 8,31 kn/kg. Razlika u ovom slučaju iznosi -2,43 kn/kg (približno -23%). Slično je i u proizvodnji jaja, gdje trošak po jedinici učinka u tekućoj godini iznosi 0.81 kn/kom dok se prosječne tržišne cijene kreću otprilike 0,65 kn/kom. Razlika iznosi -0,16 kn/kom (približno -21%).

"I u sektoru ovčarstva i kozarstva proizvođači bilježe značajne gubitke. No, intenzitet udara u navedenom sektoru je nešto slabiji, jer se ipak radi o proizvodnji koja se odvija u više ekstenzivnim uvjetima nego govedarska i svinjogojska proizvodnja", napominju autori. 

Potrebna je hitna intervencija nositelja agrarne politike 

Zbog navedenog, zaključuju, potrebna je brza i ciljana potpora domaćim sektorima stočarstva. Prije svega u vidu kratkotrajne državne pomoći koja bi subvencionirala razliku rasta cijene osnovnih inputa u stočarskoj proizvodnji (žitarica, prerađevina i stočne hrane) te uvođenje strože restrikcije prilikom označavanja (Meso hrvatskih farmi) mesa koje dolazi iz uvoza. 

Upozoravaju i na dodatan razlog zašto bi nositelji agrarne politike trebali što prije intervenirati. Naime, od 1. siječnja 2023. godine dolaze promjene vezane uz iznose potpora i to poglavito smanjenje iznosa proizvodno vezanih potpora sektoru govedarstva. Tu su, naravno, i dodatni zahtjevi kojiu je će nova Zajednička poljoprivredna politika postavljati pred proizvođače kako bi se ostvarili ambiciozni zeleni ciljevi.

"U sklopu novog okvira ZPP-a treba iznaći proizvodni fokus izgleda omotnice za izravna plaćanja koji ne bi bitnije smanjivao iznose proizvodno vezanih potpora u sektoru govedarstva u narednom razdoblju", naglašavaju prof. dr.sc. Zmaić i dr.sc. Kranjac na čiju su se analizu pozvali i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori koja je jučer zatražila žurniju isplatu avansa potpora te hitan sastanak u Ministarstvu poljoprivrede. 


Tagovi

Stočarski sektor Analiza Rast cijena Sprječavanje kolapsa


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]