Svinjske farme ne zapošljavaju lovce i ne dopuštaju donošenje suhomesnatih proizvoda

Svinjogojci u Hrvatskoj, na samom istoku Slavonije ozbiljno su shvatili opasnost od afričke svinjske kuge (ASK) koja je prije nešto više od dva tjedna potvrđena u Srbiji, u tri sela u okolici Mladenovca, a već je i lani stigla u Mađarsku, kod divljih svinja koje ondje obitavaju i predstavljaju glavne vektore širenja zaraze.  

Potvrđena afrička svinjska kuga u Srbiji

Antun Golubović iz Đurića, na samom jugu Vukovarsko-srijemske županije kaže kako nije pitanje hoće li se ASK pojaviti, nego kada, piše Glas Slavonije. "Spremam se na sajam u Gudovcu i pitam se hoće li do tada", kaže ovaj svinjogojac. 

Obavezno tuširanje i presvlačenje 

Afrička svinjska kuga može dovesti u pitanje svinjogojstvo jedne zemlje, a u RH to je godišnja proizvodnja od 1,1 milijuna svinja, u vrijednosti od oko milijardu kuna. Propast te proizvodnje povukla bi za sobom mesnu, prerađivačku industriju, refleksije na gospodarstvo. Sve biosigurnosne mjere na farmi u Punitovcima provodi i Goran Jančo.

"Dezobarijera, što se redovito prazni, čisti i kontrolira, žičana ograda oko farme, zaposlenici ne smiju biti lovci, ići u lov. Zabranjeno je i donošenje suhomesnatih proizvoda svinjskog podrijetla na farmu, vodi se evidencija ulaska i izlaska, obavezno je tuširanje i presvlačenje jer odjeća i obuća koje su na farmi moraju tu i ostati, dezinficiraju se vozila. Naši zaposlenici koji rade sa svinjama kod kuće nemaju uzgoj svinja", pojašnjava Goran Jančo čija farma broji 226 krmača s godišnjom produkcijom do 6.000 svinja. 

"Ove mjere provodimo kao preventivu i zbog niza ostalih bolesti koje nisu tako medijski eksponirane ni ekonomski štetne kao ASK, no, uđu li na farmu, godinama se boriš s tim i lošim rezultatima, pa se mjera permanentno pridržavamo", kaže Jančo.

Nova provjera farmi svinja

Ovlaštene veterinarske organizacije u veljači su obavilje provjeru 50.000 farmi svinja, a koliko ih je u Jedinstvenom registru domaćih životinja. Provjeravale su se biosigurnosne mjere vezane uz prevenciju, rano otkrivanje i sprječavanje širenja ASK koja već pet godina hara Europom 

Ante Strmotić, direktor Veterinarske stanice Đakovo kaže da je s 4. kolovoza završila provedba kategorizacije gospodarstva na kojima se drže svinje prema biosigurnosti. "Nakon navedenog roka bit će još jedan krug obilazaka farmi, i to onih koje zbog nekih tehničkih razloga u prvom krugu nisu posjećene i onih koje su u međuvremenu tek otvorene, da se otkloni svaka sumnja na terenu", kaže Strmotić.

RH kao članica EU-a primjenjuje pravila i propise kojima se regulira uvoz u EU živih životinja, svježeg mesa i proizvoda od mesa u skladu s rizikom i zdravstvenim statusom treće zemlje. 

"Svaki ozbiljan farmer pridržava se mjera, oni koji ne - nisu ozbiljni svinjogojci", kaže Jančo. 

Odstrel divljih svinja

Jedna od mjera na terenu je i odstrel divljih svinja, prema Naredbi o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, do 50 %, a koji je počeo krajem 2018., a traje i dalje. 

"Divlje su svinje rasprostranjene podjednako, možda manje u Baranji, zbog žice na granici s Mađarskom", kaže predsjednik Lovačkog saveza OBŽ-a Zlatko Stolnik. U lovnoj godini 2018./2019., od stupanja na snagu Naredbe do travnja 2019., odstrijeljeno je više od 28.580 divljih svinja. 

Lovci – prva linija obrane od afričke svinjske kuge

U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju da neprovođenje mjera u slučaju pojave ASK za posljedicu ima gubitak prava na naknadu štete.